Mnogo je 'nuspojava' koje idu uz putovanja i turizam bilo gdje u svijetu. Jedna od univerzalnih je i džeparenje. Ima ga svuda, pa i kod nas, to je recimo bio jedan od razloga zbog kojih je splitska policija uvela stalno dežurstvo na južnom ulazu u Dioklecijanovu palaču. No ono što se događa u drugim velikim centrima nemjerljivo je veći problem
Neki su europski (da se ograničimo samo na naš kontinent) gradovi istinske prijestolnice džeparenja, i to već desetljećima. U nekima je takva aktivnost skoro postala dio brenda, nešto o čemu govore svi koji žele posjetiti ili su posjetili metropole poput Rima, Atene, Pariza... Po forumima i društvenim mrežama često je najvažnije pitanje pri planiranju baš ono o mogućnosti da u gužvama ostanete bez novca, dokumenata, kartica, mobitela...
vezane vijesti
I čini se da 'dugoprstićima' ništa ne može stati na kraj. Nedavno je britanska tvrtka za putna osiguranja QuoteZone napravila analizu svih dostupnih podataka te ponudila popis najgorih lokacija u Europi kad je u pitanju džeparenje. Uzeli su u obzir razne parametre, primjerice učestalost spominjanja džeparenja i krađa u turističkim recenzijama za pet najvećih atrakcija svih europskih država. Nije loše uzeti u obzir i ovaj faktor prilikom planiranja putovanja ili bar biti oprezniji da ne biste kasnije požalili. Bolje je vrijednosti koje vam nisu nužne ostaviti u hotelskoj sobi ili apartmanu i svakako nositi kopije dokumenata, što će vas poštedjeti mogućih problema.
U konačnom izvješću Hrvatske nema, jer naša zemlja nije među deset država koje su označene 'raj' za džepare. Na vrhu poretka je, kako bi se moglo i očekivati, Italija, a najgora situacija je u glavnom gradu Rimu. Budete li putovali u Vječni grad, najoprezniji valja biti kod Fontane di Trevi, lokacije koju posjećuje nevjerojatnih tisuću ljudi na sat, svi željni da bace novčić u nadi da će im se ispuniti želje. Procjenjuje se da u vodi ovog remek-djela iz 18. stoljeća godišnje završi oko milijun eura. Koliko nestane iz džepova i torbi, nije poznato. Među ostalim talijanskim atrakcijama po opasnosti od krađe slijede Kolosej i Panteon u Rimu, katedrala u Milanu i galerija Uffizi u Firenzi.
Drugo mjesto među državama pripada Francuskoj, a najveći rizik od krađe je na Eiffelovom tornju, prilično očekivano. Slijede - sve u Parizu - Trijumfalna vrata, katedrala Notre Dame te muzeji d'Orsay i Louvre. S obzirom na gužve koje će u Parizu vladati ovo ljeto zbog Olimpijskih igara, sigurno će se u taj grad sjatiti i vojska džepara, što traži poseban oprez.
Treća na 'listi srama' je Španjolska, posebno Barcelona, gdje se nalazi i najopasnija točka, poznata šetnica Las Ramblas. Dovoljno je da se zanesete izvedbama tamošnjih uličnih zabavljača i zaboravite na oprez te lako postanete žrtva kradljivaca. Na ljestvici 'top 5' je i nedovršena bazilika Sagrada Familia, slijede madridski Plaza Mayor i muzej Prado te na koncu veličanstvena palača Alhambra u Granadi.
Možda će nekoga iznenaditi, ali na visokom četvrtom mjestu je Njemačka. I ovdje prednjači glavni grad, a u Berlinu treba najoprezniji biti oko Brandenburških vrata jer ih obilaze milijuni. U prijestolnici su opasni i zgrada Reichstaga, East Side Gallery (sačuvani ostaci Berlinskog zida) te spomenik Holokaustu. Izvan Berlina pak oprezan treba biti na Marienplatzu u Münchenu.
Slijedi Nizozemska i jedna od najvećih europskih 'žrtava' masovnog turizma - Amsterdam. Tamošnja Četvrt crvenih svjetiljki najveći je gradski mamac, posebno za razuzdanije mlade turiste, ali njima među ostalim ondje prijeti i najveća opasnost od džeparenja i drugih vrsta krađi i prijevara. Problemi u tom dijelu Amsterdama postali su toliko veliki da tamošnje vlasti uvode različite mjere te razmišljaju o preseljenju te četvrti izvan centra. I sve ostale među pet najopasnijih zona nalaze se u Amsterdamu: Kuća Anne Frank, Vondelpark, Rijksmuseum i Muzej Van Gogha.
Do desetog mjesta plasirani su još Portugal, u kojem je najopasnija lisabonska četvrt Alfama, a ostale lokacije koje zovu na oprez su dvorac svetog Jurja, akvarij i samostan sv. Jeronima u Lisabonu te most preko rijeke Douro u Portu.
Sedma je Turska, u kojoj najoprezniji treba biti u glavnoj istanbulskoj turističkoj lokaciji, četvrti Sultanahmed. I ostale četiri lokacije su u najvećem turskom gradu, one u kojima su inače najveće gužve: Aja Sofija, bazilikalne cisterne, palača Topkapi i Plava džamija.
U Grčkoj pak džepari najradije operiraju u velikom novom Muzeju Akropole u Ateni, oko Akropole te posebno u okolici Partenona. Tu su još i četvrt Alefkandra na Mikonosu, koju turisti i oni koji ih žele privući obično zovu 'Mala Venecija', i srednjovjekovna gradska jezgra Rodosa.
Poljska je na devetom mjestu, a najveća opasnost prijetit će vam na središnjem trgu u Krakovu. Ostale istaknute lokacije su gradska jezgra i Park kraljevskih kupatila u Varšavi, tržnica u Wroclawu i - posebno tužno - muzej Auschwitz-Birkenau.
Na koncu, deseta je Irska. Tamo je oprez najvažniji u Guinnessovoj pivovari, a slijede The Book of Kells and the Old Library Exhibition na Sveučilištu Trinity, nacionalni park Killarney, Muzej irskog viskija i četvrt Temple Bar u Dublinu, puna pubova.
