Među pristiglim prijavama kliničke gripe (sezona 2018./2019.), stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža kod osoba u dobi od 65 godina i više.

Sezonska gripa ozbiljan je javnozdravstveni problem jer može uzrokovati tešku bolest pa i smrt. Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog komplikacija uzrokovanih gripom umire petstotinjak osoba godišnje. Zbog većeg rizika od razvoja težeg oblika bolesti ili komplikacija u slučaju zaraze gripa je posebno opasna za osjetljive skupine poput starijih osoba, kroničnih bolesnika, trudnica i djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina. Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.

Osobe starije od 65 godina ujedno su i skupina koja se najčešće odlučuje cijepiti protiv gripe. Prema podacima iz veljače ove godine raspon dobi osoba umrlih od posljedica gripe kretao se od 7 do 96 godina starosti.

Pored osobnih mjera opreza za smanjenje rizika od prenošenja gripe, poput redovitog pranja ruku, dobre respiratorne higijene i rane samo-izolacije bolesnih osoba, imunizacija (cijepljenje) je najbolji način prevencije gripe. 'Zadnjih godina smo svjedočili nerazumnom padu interesa za cijepljenjem pa tako i za cijepljenjem protiv gripe. Srećom, boljom informiranošću od strane relevantnih stručnjaka, ali nažalost i sve češćoj pojavi nekih zaraznih bolesti, zadnjih se godina povećava broj ljudi koji se odlučuju za cijepljenje', kaže obiteljski liječnik dr. Milan Mazalin i dodaje: 'Glavni motiv je izbjeći gripu, koja je teška bolest s mogućim ozbiljnim posljedicama'.

Podsjetimo, besplatno se mogu cijepiti samo najosjetljivije skupine građana: zdravstveni djelatnici, osobe starije od 65 godina, trudnice i kronični bolesnici. 'Pacijenti koji nemaju pravo na besplatno cijepljenje mogu kupiti cjepivo u ljekarnama, a cijepljenje je moguće na svim mjestima gdje se ono redovno obavlja, to su ordinacije obiteljske medicine i zavodi za javno zdravstvo', navodi dr. Mazalin te upozorava na vrlo važan detalj za sve one koji cjepivo kupuju sami: 'Cjepiva se moraju čuvati na hladnom pa je važno da što kraće budu izvan hladnjaka. Zato je preporučljivo da se cjepivo kupi neposredno prije cijepljenja u ljekarni najbližoj mjestu na kojem će se cijepljenje obaviti. Ukoliko to nije moguće, preporuča se transport u prijenosnim hladnjacima'.

Imunitet se razvija kroz 10 do 14 dana nakon cijepljenja.

One kategorije građana koji nemaju pravo na besplatno cijepljenje cjepivo mogu kupiti u ljekarnama, a cijepiti se mogu kod svog obiteljskog liječnika i u svim zavodima za javno zdravstvo. Cjepivo se mora kupiti neposredno prije cijepljenja.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do petstotinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen. Svake godine kod nas od gripe oboli 5 - 10 posto odraslih osoba i 20 - 30 posto djece.

Ekonomski gubici u Hrvatskoj su višestruki, a najveći dio odnosi se na izostanke s posla te se godišnje izgubi najmanje 700 000 radnih dana na bolovanja zbog gripe.

Kampanje za cijepljenje protiv gripe obično se provode u listopadu i studenom, prije nego što gripa počne cirkulirati, no nije se kasno cijepiti čak ni kada virus već počne cirkulirati jer se cijepljenjem povećava zaštitu od infekcije i umanjuju teže posljedice ako se bolest i pojavi.

Dr Mazalin upozorava i na činjenicu da gripa godišnje nosi veliko opterećenje za gospodarstvo i zdravstveni sustav, kako zbog troškova za simptomatsku terapiju, tako i zbog nižih primanja uslijed bolovanja. Ekonomski gubici u Hrvatskoj su višestruki, a najveći dio odnosi se na izostanke s posla te se godišnje izgubi najmanje 700 000 radnih dana. Za svakog ponaosob gripa ima svoju cijenu od minimalno 1000 kn ako je bez komplikacija, a odnosi se na gubitak plaće uslijed bolovanja i povećanu potrošnju lijekova. Zdravstveni gubici su još veći. Opterećenost zdravstvenog sustava za vrijeme sezone gripe povećana je dva puta, a mjeri se kroz pobol, komplikacije od gripe i smrtnost.

'Cijepeći se protiv gripe osoba štiti ne samo sebe već i one slabije i ranjivije sugrađane te članove svoje obitelji', zaključuje dr. Milan Mazalin.