'Osobe koje spavaju više od deset sati dnevno uglavnom su lošijeg zdravlja od ljudi koji spavaju između sedam i osam sati', kaže doktorica Susan Redline s Harvarda koja se bavi poremećajima u spavanju.

Oko 30 posto odraslih osoba u SAD-u pripada grupi ljudi koji spavaju dulje. To nije neobično za starije osobe, no još nije poznato je li dugo spavanje posljedica ili uzrok zdravstvenih poteškoća, no svakako upućuje na to da problem postoji.

Doktor Michael Irwin koji radi na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu smatra kako previše sna može uzrokovati bolest. Razlog za to mišljenje je činjenica kako se višak sna uglavnom svodi na lošiju kvalitetu sna.

'Radi se o ljudima koji provode puno vremena u krevetu, no uglavnom ne spavaju čvrsto', kaže doktor Irwin.

Srčani problemi

Srčani problemi najveći su uzročnici smrti u SAD-u, a spavanje više od osam sati povećava šansu smrti za deset do 38 posto. To je izraženije kod žena nego kod muškaraca.

Isto istraživanje koje se temelji na podacima koje je prikupio program 'Istraživanje nacionalnog zdravlja i prehrane' povezuje povećanu šansu smrti od srčanih problema sa spavanjem manje od šest sati dnevno.

Osobe koje spavaju više od osam sati imaju dvostruko veću šansu bolovati od angine.

Višak kilograma

Osobe koje ne spavaju dovoljno uglavnom pate od viška kilograma, no ni predugo spavanje nije dobro za liniju. Kao u drugim slučajevima, još nije poznato je li dulje spavanje posljedica ili uzrok debljanja.

Možda se jednostavno radi o tome da vrijeme koje ljudi provode spavajući dulje ne provode u nekoj fizičkoj aktivnosti pa se zbog toga debljaju, no još ne postoji definitivan odgovor na to pitanje.

Dijabetes

Previše sna podiže šećer u krvi, baš kao i premalo sna. Visok šećer u krvi povećava šansu za dijabetes tipa dva. Znanstvenici pretpostavljaju kako je problem, kao kod viška kilograma, u nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti.

Malo kanadsko istraživanje ukazuje na to kako ljudi koji spavaju više od osam sati dnevno imaju dvostruko veću šansu oboljenja od dijabetesa tipa dva te da im pada otpornost na učinke glukoze. Isto istraživanje pokazalo je kako osobe koje spavaju između devet i deset sati dnevno imaju 25 posto veću šansu dobiti neželjene kilograme (oko kilogram godišnje).

Slabija koncentracija

Osobama koje dulje spavaju mozak brže stari. Višak sna može dovesti čak i do problema pri obavljanju svakodnevnih radnji. Istraživanje objavljeno u časopisu American Geriatrics Society upućuje kako zapravo nije problem u dugom spavanju koliko u kvaliteti sna te broju buđenja tijekom noći.

Osobe stare između 18 i 64 godina najbolje funkcioniraju nakon sedam sati sna. Puno manje ili puno više sna uzrokuje probleme.

Depresija

Spavanje više od osam sati uglavnom se tumači kao mogući sindrom depresije. Depresivni ljudi uglavnom imaju problema s nesanicom, no 15 posto oboljelih spava duže od prosjeka.

Nedavno istraživanje ukazuje kako manjak i višak sna povećavaju šansu genetski nasljednih simptoma depresije.

Pojačanje upala

Kronične upale u tijelu povezane su s mnogim zdravstvenim problemima. Određene stvari poput pušenja, viška kilograma i dugotrajnih zaraza povećavaju šansu upala.

Upale se mogu mjeriti proteinima koji utječu na ponašanje stanica oko sebe i nekoliko istraživanja pokazalo je kako se njihov broj povećava kod osoba koje spavaju dulje.

Kraći život

Višak sna očito loše utječe na naše zdravlje, pa stoga ne čudi da se povezuje s većom šansom smrti. Depresija i loš standard života imaju najveći utjecaj na povećanu šansu smrti, no statistike koje je prikupilo istraživanje Nurse's Health potvrđuju da dulje spavanje negativno utječe na zdravlje u vidu viška kilograma, depresije, multiple skleroze, te astme.

Kao što smo već spomenuli, dulje spavanje povezuje se s lošim spavanjem i čestim buđenjima tijekom noći. Umor i loše raspoloženje također mogu utjecati na duljinu spavanja, no i samo dulje spavanje može uzrokovati umor i loše raspoloženje.

U recenziji 16 različitih istraživanja napravljenoj u 2010. znanstvenici su zaključili kako se spavanje više od osam sati može povezati s 30 posto većom smrtnošću.