Ukrašavanje i bojenje jaja uskršnja je tradicija te predstavlja zabavu kojoj se veseli cijela obitelj.

U kršćanskim zemljama jaja se tradicionalno oslikavaju uoči najvećeg kršćanskog blagdana - Uskrsa. Ona su simbol novoga života i Isusova uskrsnuća, a tradicija je preuzeta od poganskih naroda.

Naime obojena jaja pronađena su i u pretpovijesnim grobovima, iranski narodi njeguju tradiciju bojenja jaja preko 2500 godina, a Egipćani su poklanjali pisanice u proljeće kao simbol probuđenog života.

Bojenje pisanica duboko je ukorijenjeno u hrvatskoj tradiciji. Jaje predstavlja rođenje novog života pa sukladno tome simbolizira uskrsnuće Isusa Krista. Kršćansko svetkovanje Uskrsa poklapalo se vremenski s poganskim blagdanom Eostre među germanskim narodima. Jaje i zec uzeti su kao simboli iz proslave blagdana Eostre i postali su dio kršćanskog slavljenja Uskrsa.

Boje i motivi pisanica oduvijek su simbolizirali određeno značenje. U raznim dijelovima svijeta njeguje se ta tradicija, najviše na istoku Europe, a u Hrvatskoj su osim simbola života predstavljale tradicionalan poklon. Zaljubljeni su si često poklanjali pisanice s motivima poput srca i dva goluba ili ljubavnim porukama, a često su se na njih ispisivale čestitke ili vjerske poruke te su onda poklanjane susjedima, rođacima i prijateljima.

Jaja su se u prošlosti bojila prirodnim bojama uz pomoć ljuske crvenog luka, cikle, kupusa ili crvenog radiča, što se zadržalo sve do danas, a nešto rjeđe i čađom, koja je davala crnu boju, te bobicama bazge i duda ili hrastovom korom za smeđu boju. Uz crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala uz pomoć špinata, koprive ili poriluka.

Pisanice su se, baš kao i danas, ukrašavale listićima i travkama, najčešće djetelinom ili cvjetićima, a mnogi su ih ukrašavali voskom ili slamom dok su drugi oslikavali geometrijske likove ili simbole poput srca ili rozete.