Najnoviji podatci iz 34 hrvatska mikrobiološka laboratorija pokazuju da 22 pacijenta na 1000 stanovnika na dan uzimaju antibiotsku terapiju. Ti podatci variraju od početka praćenja 2001. do danas pa je tako dnevnu dozu antibiotika u proteklih sedam godina primalo između 20 i 25 pacijenata na 1000 stanovnika, ističe tajnica Odbora koji djeluje pri Akademiji medicinskih znanosti dr. Marina Payerl-Pal.

Hrvatska je na sredini ljestvice među 25 europskih zemalja u kojima se prati potrošnja antibiotika. Tako veću potrošnju antibiotika imaju Italija, Francuska, Portugal, Slovačka, Grčka, a najmanje antibiotika uzimaju građani Nizozemske (10,8), Austrije (14,3) Švedske (15,3) i Madžarske (17,2).

Europske zemlje, prema preporuci Europske unije, sve glasnije pozivaju na racionalniju potrošnju antibiotika jer medicina lagano gubi bitku s rezistentnošću bakterija na te lijekove, ističe dr. Payerl-Pal.

Dodaje kako medicina polagano ulazi u postantibiotsko doba, koje je već vidljivo na tzv. bolničkim bakterijama kao što su Pseudomonas earuginosa i Enterococus feacium, koje su postale rezistentne i na posljednju liniju antibiotika

Slijedeći europski primjer, u Hrvatskoj će se ove godine prvi put obilježiti Europski dan svjesnosti o antibioticima. Poslije stručnoga simpozija, u utorak 18. studenoga u Hrvatskome liječničkom zboru trebala bi početi javna kampanja o štetom učinku prekomjerne uporabe antibiotika.

Podatci pokazuju da se oko 90 posto antibiotika troši izvan bolnica, a 75 posto za infekcije dišnih putova koje su najčešće uzrokovane virusima pa antibiotici ne mogu pomoći.

U takvim situcijama antibiotici postaju kontraproduktivni jer potiču razvoj mutanata otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš. U ljudskom organizmu živi 1014 tzv. dobrih bakterija, nužnih za njegovo normalno funkcioniranje.

Građani bi zato, ističu stručnjaci, trebali znati da su antibiotici lijekovi koji djeluju isključivo na bakterije, a ne na viruse koji su glavni uzročnici većine infekcija gornjih dišnih putova, čiji su simptomi kihanje, kašalj, promuklost.

Procjenu o potrebi korištenja antibiotika trebao bi donositi isključivo liječnik. No iako su dostupni samo na liječnički recept, mnogi građani antibiotike samoinicijativno uzimaju najčešće iz nepotrošene kućne zalihe.

Liječnici pak ističu kako ih pacijenti često pritišću da im propišu antibiotike je to znak da njihovu bolest shvaćaju ozbiljno.

Racionalnija uporaba antibiotika nužna je i zato što je pobijeno mišljenje da otpornost bakterija na antibiotike neće biti problem jer će farmaceutska industrija stalno proizvoditi nove antibiotike.

Danas se, međutim, zna da je vrlo malo novih antibiotika u fazama predkliničkoga i kliničkog ispitivanja i da se moramo okrenuti čuvanju onih antibiotika koje imamo. Ako izgubimo njihovu djelotvornost, mnoga dostignuća moderne medicine bit će dovedena u pitanje, upozoravaju stručnjaci.