Nisu ti protesti rezervirani samo za pretrpani Mediteran, u kolovozu se prosvjedovalo čak i u 'postojbini' Djeda Mraza, laponskom Rovaniemiju. Po mnogim destinacijama počele su se provoditi ponekad bizarne mjere za suzbijanje prekomjernog turizma, većinu smo ih zabilježili ovdje. Tko je, primjerice, mogao misliti da će na nekim mjestima biti zabranjeni čak i selfiji? Ili da će se postavljati goleme ograde kako bi se spriječilo skupljanje turističkih masa zbog snimanja krajolika? Ili da će pojedini gradonačelnici otvoreno govoriti turistima, ili određenim grupama turista da ne dolaze?

Stoga su već krenule prognoze o tome kakva nas turistička 2025. čeka, makar je do kraja ove godine ostalo skoro tri mjeseca. Da ne duljimo, kako u svojoj opširnoj analizi piše BBC, glavni problemi ostat će isti i dogodine. Španjolska, piše portal, planira rast od pet posto u odnosu na ovu godinu, s više od 90 milijuna stranih turista, a Francuska želi zadržati svoju titulu najposjećenije države na svijetu. No, destinacije će morati promijeniti svoj pristup ako žele preživjeti.

BBC citira predsjednika organizacije Travel Foundation Jeremyja Sampsona, koji podsjeća da je svijet još prije pandemije Covida zagazio u prekomjerni turizam, i da su se protivnici budili svuda. No, onda je 2020. sve privremeno zaustavljeno, ali ne zadugo. On smatra da nije problem u pretjeranom broju turista, nego se trebamo okrenuti pravom uzroku problema: lošem, neuravnoteženom planiranju.

'Turizam je komplicirano regulirati, on treba biti usklađen s ekosustavom u kojem žive ljudi, a to može napraviti samo destinacija', kaže Sampson.

I, počelo se događati, u raznim gradovima i državama, čak i malim koracima. Barcelona je, recimo, svoj dosadašnji ne naročito maštoviti slogan 'Visit Barcelona' promijenila u 'This is Barcelona', želeći pomalo 'utišati' poziv na posjet glavnom katalonskom gradu. Norveška je, pak, potpuno odustala od planirane promotivne kampanje koja je trebala predstaviti tu zemlju kao idealno odredište za sve aktivnosti u prirodi, jer su zaključili da bi time bio ugrožen ionako ranjivi okoliš. Kopenhagen je napravio program nazvan CopenPay - ako se ponašate održivo i čuvate okoliš na razne načine, dobijete besplatne ulaznice za muzeje i kulturna događanja. Uspjeh je i bolji od očekivanog, toliki da slično namjeravaju napraviti u Berlinu, Zürichu, Tokiju, Montrealu..., čak je i Europska komisija poslala svoje emisare po iskustva.

Putovanja postaju sve skuplja

Ono što BBC najavljuje kao trend za 2025. jest nešto što nitko ne voli kad putuje: rast cijena. Jedan razlog su različite takse koje ugroženi gradovi i države uvode, od prilično simboličnih venecijanskih pet eura, preko povećanja ulazne takse na Novom Zelandu s 20 na 60 eura, do grčkog plana da terete kruzerske kompanije s 20 eura po putniku, što bi trebalo utjecati na manji pritisak na Santoriniju i Mikonosu koji doista stenju pod tim jednodnevnim turistima koje su nekad mamili svim mogućim sredstvima.

Još važniji razlog većim troškovima su nova pravila oko smještaja koja se šire svijetom, ne bi li se pokušalo pomoći lokalnom stanovništvu u glavnim destinacijama koje sebi malo gdje može priuštiti najam ili kupovinu stana, i zaustaviti gentrifikaciju u najpopularnijim dijelovima tih gradova. To ide od uvođenja novih poreza, sve do potpune zabrane otvaranja novih soba i apartmana. Primjerice, u New Yorku je iznajmljivanje moguće samo ako vlasnik stanuje u stanu, Barcelona će zabraniti najam turistima do 2029., a Edinburgh ih ograničava novim propisima. Posljedica je manji izbor smještaja u sobama i apartmanima, posebno u stambenim zgradama, što će sasvim sigurno i sasvim logično povećati cijene. Dodatni impuls poskupljenju je uobičajena navika iznajmljivača da dodatne terete prebace na leđa gostiju. Pokušate li unajmiti sobu ili apartman preko AirBnB-a u Italiji, sva je prilika da ćete tamo vidjeti - uz naknadu platformi i ponekad naknadu za čišćenje - dodani lokalni porez. Pa onda iznajmljivač ostaje 'na svome'. A gosti će krenuti pretraživati kvartove izvan uobičajenih turističkih staza.

Otkrivanje zanemarenih odredišta

Ako treba tražiti nešto pozitivno u prognozama BBC-a za 2025., bar za one koji planiraju putovanja, onda je to preusmjeravanje reflektora na druga, dosad zanemarena odredišta. Ima ih na svim meridijanima, u svakoj zemlji, na svakom kontinentu. Bar u prvo vrijeme, tamošnji ljudi neće prosvjedima dočekati turiste, jer će im se činiti da su našli koku koja nese zlatna jaja.

Jasno, uvijek će mnoštvo ljudi htjeti posjećivati 'klasike', neće do promjene doći preko noći, teško da je i moguća, jer se stalno pojavljuju nove generacije putnika. No, nije stvar samo u tome koliko će se negdje osjećati (ne)dobrodošlima, dodatni motiv u promjenama navika jest sve razvijenija svijest o održivosti i ekologiji. Utjecaj mladih ljudi tu je sve jači, generacija Z ne voli ići tamo gdje može biti dio nevolja za lokalno stanovništvo.

Mijenjaju se i druge navike: putuje se sve sporije, bez skakanja s jedne atrakcije na drugu u što kraćem vremenu, uz dodavanje novih, manje istraženih destinacija. Istraživanja pokazuju da različite kulture imaju različite navike. Turisti iz Europe skloniji su istraživanju nepoznatih lokacija, Kinezi i Arapi se uglavnom drže klasika. A onda stižu na red i klimatske promjene, pa mnogi na put kreće tijekom rubnih dijelova glavne sezone.