Nedavna odluka Vatikana o Međugorju izazvala je svakojake reakcije, od oduševljenja 'priznanjem' ovog hercegovačkog svetišta, do isticanja kako je zapravo riječ o dopuštanju nastavka putovanja u ovu popularnu hodočasničku destinaciju.
Tih će komentara svakako biti još, teolozi i drugi poznavatelji teme tražit će što se sve krije u odluci Dikasterija za nauk vjere, no otvorena je (ako je ikad bila zatvorena) poznata tema o hodočasničkom turizmu kao zasebnom dijelu turističke industrije. U Međugorju je ta djelatnost i dosad bila iznimno živa, za ponekog vjerskog čistunca i previše živa i komercijalizirana, ali sada više nema ni duhovnih prepreka za još masovniji odlazak vjernika u to hercegovačko mjesto.
vezane vijesti
Portal Euronews objavio je poveći članak o vjerskom turizmu baš potaknut vatikanskom 'presudom' o Međugorju, ističući da godišnje milijuni ljudi odlaze u hodočasnička odredišta u kojima je oko duhovnih motiva izgrađena cijela industrija smještaja, prijevoza, vodiča, ugostiteljstva... A Međugorje je, pored francuskog Lourdesa i portugalske Fatime na vrhu posjećenosti među europskim marijanskim svetištima. S druge strane, jedino su tamo 'viđenja' Djevice Marije redovita još od 1981., dosad ih je bilo na tisuće još od onih dana kad je šestero međugorske djece prvi put reklo da im se Gospa obratila.
Kako piše Euronews, samo prošle godine u Međugorju je na misama podijeljeno 1,7 milijuna hostija - izvor je statistika na stranicama tamošnje župe - iz čega se procjenjuje isti toliki broj vjernika. Još puno više dolazi ih svakog 13. u mjesecu između svibnja i listopada u Fatimu, na mjesto gdje se Gospa ukazala troje djece 1917. Oko milijun ljudi tamo se okupi na dva najvažnija datuma, 13. svibnja i 13. listopada. Na jednak način posjećen je i Lourdes, gdje se ukazanje dogodilo još 1858., tamo se osim u svetištu Gospe lurdske vjernici okupljaju i u pećini Massabielle, mjestu ukazanja, zbog vode iz izvora koja navodno ima ljekovita svojstva.
Od ta tri svetišta, Međugorje je godinama izazivalo sumnje u Vatikanu, pa i sukobe lokalne župe s biskupima, zbog zabrinutosti da su ekonomski interesi poticali učestala viđenja Gospe. Poznata je izjava pape Franje kako Gospa nije poštanska službenica da bi stalno slala poruke. U Međugorju je cijela ekonomija izgrađena na hodočasništvu.
Slično je i u Fatimi i Lourdesu, gdje – kako je napisala autorica Vanessa Panaligan u knjizi ‘Pilgrims, Prayers, and Profits: Assessing the Cultural Significance and Economic Value of Lourdes’ – 'vjera stimulira migracije milijuna ljudi svake godine, i zajedno s njima značajne ekonomske poduhvate'. U vrijeme pandemije hodočašća su bila obustavljena, što je, recimo, Lourdes sasvim 'ugasilo'. Lourdes brojem gostiju parira čak i Parizu, a u tom gradiću od samo 15 tisuća stanovnika postoje najveći smještajni kapaciteti u Francuskoj nakon glavnog grada, koji godišnje ugoste pet do šest milijuna turista. Ili, ako hoćete, vjernika.
Vanessa Panaligan piše da grad Lourdes godišnje kroz prodaju dobara i usluga godišnje zaradi 270 milijuna eura. Najbrojniji putnici tamo su starije osobe i osobe s invaliditetom, najviše zbog spomenute vode, a onda je njima potrebna i posebna skrb. Zbog toga su u Lourdesu otvorene bolnice i centri za skrb koje – uz svu gradsku zaradu – država izdašno subvencionira. Naravno, prisustvovanje misama i sveta voda su besplatni, ali hodočasnike se sa svih strana potiče na trošenje, najviše u trgovinama suvenirima u kojima se masovno – kao i u Međugorju – prodaju Gospini kipovi i posude za vodu, piše Euronews.
No, u Lourdesu su naučili lekciju iz pandemije, pa su isplanirali određene korake kako bi se približili održivijem i profitabilnijem turizmu. Recimo, kako prenosi Euronews riječi svećenika Oliviera Ribadeaua Dumasa izjavljene National Geographicu, pokrenuta je 'pastoralna akcija' u suradnji s državom. Naime, Francuska će uložiti 140 milijuna eura kako bi proširili krug zainteresiranih za dolazak u Lourdes i izvan vjerničke populacije, ili bar prema onima koji nešto manje izražavaju svoju vjeru. Uspostavljen je noćni vlak, a po gradu su uvedene usluge poput javnih električnih bicikala i 'dijeljenog' prijevoza. Veći dio grada pretvoren je u pješačku zonu, i sve se više promoviraju lokalne atrakcije koje nisu povezane s vjerom.
Kako zaključuje Euronews, opadanje broja vjernika u Europi i višedesetljetno skretanje u sekularizam očito je putokaz za širenje potencijalne publike dosadašnjih duhovnih lokacija. Hoće li se to dogoditi i s Međugorjem?
