Prije samo godinu dana japanska Toyota prestigla je američki GM i postala najveći proizvođač automobila na svijetu. U utrku se uključio i Volkswagen objavivši da u dogledno vrijeme planira prestići Toyotu. Činilo se da rastu automobilske industrije nema kr
Toyota je u prva tri kvartala ove godine zabilježila 30 posto niže prodajne rezultate u SAD-u i 25 posto niže u Europi. Ni drugim proizvođačima ne ide ništa bolje, a priča za sebe su Amerikanci, kojima je posljednjih godina dobar rezultat u kvartalnim obračunima postići manji gubitak od očekivanog.
Kada bismo jednom riječju trebali opisati postojeće stanje u autoindustriji, nazvali bismo ga kaotičnim. Proizvođači više ne znaju kakve automobile i za koga trebaju proizvoditi, a da stvar bude gora, ne znaju ni gdje ih trebaju proizvoditi.
Prije nekoliko godina većina proizvođača zatvarala je pogone u SAD-u kako bi proizvodnju pokrenuli u istočnoeuropskim, bliskoistočnim i dalekoistočnim zemljama s jeftinom radnom snagom. Sada je, pak, trend pada dolara u odnosu na euro uzrokovao paradoks da proizvođači ponovno otvaraju zatvorene tvornice.
Kada ekologija ubija proizvođače automobila
Kao i sve druge grane industrije, ni autoindustrija nije imuna na globalna gospodarska kretanja, financijske krize i recesije, no mnogi će reći da su se naznake gubitka kompasa mogle vidjeti još mnogo prije nego što je započeo financijski kolaps uzrokovan krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita.
Prvi udarac autoindustriji nanijela je ekologija. Prije dvije godine EU je počela uvoditi sve strože ekološke norme čiji je cilj bio natjerati proizvođače automobila da njihove flote do 2012. ne emitiraju više od 120 grama CO2 po kilometru. Porsche je prvi reagirao tvrdeći da bi strogo pridržavanje novih odrednica uzrokovalo povećanje cijene za barem 3.000 eura po automobilu i preseljenje kompletne industrije sa Starog kontinenta.
Priča za sebe su Amerikanci, kojima je posljednjih godina dobar rezultat u kvartalnim obračunima postići manji gubitak od očekivanog
Nažalost, problemi obično dolaze u paru. Rast cijene naftnih derivata doveo je do sve veće potražnje za ekološkim automobilima niske potrošnje, pa je svijet poludio za hibridnim automobilima. Tako je GM-ov električni automobil Volt predstavljen na prošlogodišnjem salonu automobila u Detroitu u potpunosti zasjenio donedavne bombastično najavljivane američke zvijezde - Camaro i Challenger.
Ekološke tehnologije nisu jeftine, što se jasno moglo vidjeti i na aktualnom pariškom salonu. Premda su svi proizvođači na svojim štandovima imali predserijske, a neki čak i serijske modele hibridnih automobila, nijedan nije istrčao s okvirnom cijenom svog proizvoda. Zasad im je zabavnije nabacivati se datumima početka prodaje.
Nekima čaša napola puna, drugima napola prazna
U međuvremenu pad prodaje uzrokuje polagano ali sigurno usporavanje proizvodnje. Tako su prošloga tjedna Opel i BMW najavili zatvaranje svojih europskih pogona – BMW na četiri dana kako bi smanjio proizvodnju za 2.800 vozila, a Opel na čak tri tjedna, što bi trebalo umanjiti godišnju proizvodnju za 40.000 automobila. Uz to BMW-u potražnja za motorima V8 toliko pada da proizvodnju može zadovoljiti jedna šihta radnika koja bi radila jednu smjenu četiri dana u tjednu. Na sreću, potražnja za četverocilindrašima je tolika da u BMW-u namjeravaju smanjiti proizvodnju šesterocilindričnih motora u minhenskoj tvornici, sve kako bi godišnje proizveli otprilike pola milijuna četverocilindričnih motora.
Najcrnje vijesti ipak stižu iz Amerike. Ford je već najavio dodatno rezanje 4.000 radnih mjesta, a u smanjenju radne snage pridružila mu se sestrinska kompanija Volvo. Šveđani će uz već najavljeno otpuštanje 2.000 radnika biti prisiljeni dodatno otpustiti još 4.000 radnika. Fordu nije pomoglo ni što je nedavno prodao Aston Martin, Land Rover i Jaguar, pa bi uskoro mogla uslijediti prodaja profitabilnih marki – udjela u Mazdi i Volvu.
Zapravo neki zlobnici čak vjeruju da je samo pitanje vremena kada će Plavi oval, obzirom na probleme s kojima se suočava - objaviti bankrot.
Kao najveći optimist u ovim mračnim vremenima pokazao se Mercedes, koji je u jeku krize objavio da tijekom iduće godine planira zaposliti još 1.000 radnika. Nijemci smatraju da se napredne ekološke tehnologije neće razviti same te da će financijska kriza prije nego kasnije morati popustiti. Doza ovakvog optimističnog razmišljanja, čini nam se, ne bi škodila ni drugim proizvođačima.
