Bundeva je jedna od najpopularnijih kultura koje se uzgajaju na poljima, ne samo zbog ploda, već i zbog sjemenki. Postoje brojne njene sorte koje se razlikuju po veličini, obliku i boji. Obično teže 4-6 kilograma, a postoje primjerci i od 25 kilograma
Većina njih ima narančastu do žutu boju kore, no postoje i sorte s tamnozelenom, smeđom, bijelom, crvenom i sivom bojom kore. Karakteristična boja je uvelike određena žuto-narančastim pigmentima u kori i pulpi, a ona je zlatnožute boje, ovisno o zastupljenim pigmentima.
Bundeva je itekako poželjna namirnica u prehrani. Razlog – velik udio vitamina i minerala, a malo kalorija. Razni su kreativni načini na koje bundevu možete uključiti u svoju prehranu - deserti, juhe, salate, pa čak i kao zamjenu za maslac. Kako joj je sada sezona, nemojte je zanemariti, već isprobajte novi recept i uključite je u svoju prehranu.
Odličan izvor vitamina A
U odnosu na preostalo povrće, izvrstan je izvor vitamina A, snažnog prirodnog antioksidanta, tijelu potrebnog za održavanje zdravlja kože i sluznice. Vitamin A je također esencijalan za dobar vid. Novija istraživanja pokazuju da prirodni izvori vitamina A, poput bundeve, pomažu u prevenciji karcinoma pluća i usne šupljine. Ne zaboravimo ni na antioksidante poput luteina, ksantina, karotena i zeaksantina, koji štiti žutu pjegu od UV-zračenja te štiti od sa starenjem povezane makularne degeneracije.
Bundeva, čiji naziv potječe od grčke riječi pepon što znači 'velika dinja', sadrži oko 90 posto vode te malo kalorija. U odnosu na serviranje krumpira ima tri puta manje kalorija, sadrži više vlakana od kelja, više kalija od banana, a bogata je i magnezijem i željezom.
U djetinjstvu smo ribali bundeve za savijaču s makom i sirom, a one žute i slatke pekli u tavi bez masnoća i jeli žlicom poput kakvog modernog moussea (kada se ispeče, nastaje ukusna krema). Kasnije smo obogatili kuhinju ukusnim juhama od bundeve, popečcima, punili ih i sl. Čak sam svojevremeno (prije 15-ak godina) htjela napraviti modnu reviju s bundevama, na kojoj bi manekeni nosili jela od bundeve, a dijelovi bundeve bili bi dio odjevnih predmeta. Toliko me inspirirala! Danas, kada idem na tržnicu, još uvijek, ako ugledam bundevu, kupim barem jednu iako ih već imam u svom malom skladištu, a tko zna - možda jednom nastane i modna revija bundeva.
Namirnica koja krijepi i hrani
Bundeva, prema ajurvedi, budući da ima sladak okus, sadrži vlakna i lako je probavljiva, posebno se preporučuje osobama konstitucije vata, iako sve tri konstitucije (pitta i kapha) imaju velike dobrobiti od nje. U svojoj praksi s klijentima često je preporučujem u slučaju kad je potrebno obnoviti sluznice, poput sluznica želuca i crijeva.
Pripremljena s drugim laganim namirnicama i prikladnim začinima, bundeva služi kao unutarnji oblog za naše sluznice te krijepi i hrani tkiva pa je preporučujemo u zimske dane.
Pekmez od bundeve
Potrebni sastojci:
2 kg muškatne bundeve (ljepša je i intenzivnije narančaste boje od obične)
10 dkg smeđeg šećera
3 žlice sjemenki korijandera
pektin (količina prema uputi na vrećici)
Priprema
Bundevu ogulite i narežite na kockice. Stavite u posudu za kuhanje, podlijte s malo vode i kuhajte dok ne omekša, pa propasirajte.
Dodajte šećer i pektin te nastavite kuhati na laganoj vatri.
Potrebno je miješati da pekmez ne zagori. U mlincu za kavu sameljite sjemenke korijandera te dodajte u smjesu. Kuhajte dok se ne zgusne.
Kada se pekmez zgusnuo, stavite da odstoji 10 minuta te napunite u prethodno pripremljene staklenke (prokuhane 10 minuta u vodi da budu slične temperature kao i smjesa) i kada se staklenke ugriju, napunite ih pripremljenom vrućom smjesom.