Disciplina, organizacija i dosljednost poželjne su kvalitete na radnom mjestu, u školi ili roditeljstvu. No može li toga ipak biti previše? Koja je to točka u kojoj se pretvaramo u krutu i nefleksibilnu osobu?

Dr. Andrea Umbah, klinička psihologinja, nije iznenađena kad primijeti rigidnost kod osoba koje su inače depresivne i tjeskobne. Ljudi koji se previše kontroliraju i koji su nefleksibilni prema sebi i drugima često se zateknu frustrirani jer ostatak svijeta ne živi po njihovim pravilima i očekivanjima, objašnjava dr. Umbah

Samo zato što vi želite jesti samo povrće ili želite stići do zračne luke tri sata ranije ne znači da to i drugi žele. Takve su pretpostavke uvijek samo temelj za razočaranje.
Fleksibilnost znači sposobnost vidjeti stvari iz različitih perspektiva, toleriranje drukčijeg preuzimanje rizika i učenja iz pogrešaka. To nam pomaže da se prilagodimo stalno promjenjivom okruženju i pokazuje da se možemo nositi s raznolikošću i prihvaćati tuđe stavove. Fleksibilnost dovodi do otvorenosti, otvara više prilika, smanjuje depresiju i tjeskobu.

I odrasle osobe i djeca moraju naći ravnotežu između čvrste strukture i spontanosti. Struktura pomaže da imamo okvir, mogućnost izbora i prostor za fleksibilnost, ali rigidnost znači da samo slijedimo pravila – i ništa više.

Kako pronaći ravnotežu? Najbolje je zadržati strukturu i organizaciju, ali omogućiti vrijeme za zabavu i iskoristiti nove prilike koje se otvaraju.

Neki ljudi to mogu sami napraviti, no drugima je potrebna pomoć terapeuta. Uz odgovarajuće liječenje, možete prevladati tjeskobu i depresiju, što dovodi do zdravije kvalitete života.

U međuvremenu, isprobajte ovih 10 načina za povećanje fleksibilnosti:

1. Pokušajte sami primijetiti situacije kad postanete rigidni. Provedite nekoliko dana aktivno bilježeći vlastite rutine i pravila. Pitajte svog partnera, djecu ili prijatelje da vam kažu kada se kod vas pojavljuje krutost.

2. Isprobajte nove stvari, novu hranu, sport, vrstu filma, dezodorans, bilo što!
Naviknite se da se vaš mozak može neke stvari raditi drukčije. Ako patite od društvene anksioznosti te se brinete što bi netko o vama mogao misliti, najgora stvar koja vam se može dogoditi je osjećaj neugode. Ali poduzimanje rizika pomoći će vam da se uhvatite u koštac neočekivanim i otvorite vrata za nova iskustva.

3. Prigrlite nove prilike. Nemojte govoriti 'ne' samo iz navike. Umjesto da razmišljate o 20 razloga zašto ne biste radili nešto novo, provjerite pet razloga zašto biste to možda trebali učiniti. Držite na umu veću sliku.

Primjerice: ne mogu možda izlaziti s prijateljima, ali želim nastaviti graditi prijateljstva.

4. Živite za ovaj trenutak. Nemojte razmišljati o drugim stvarima koje trebate učiniti. Usporite i usredotočite se na ono što u tom trenutku doživljavate iznutra i izvana. Podsjetite se na ono što najviše cijenite. Pretpostavljam da su vam dobri obiteljski odnosi više na listi prioriteta od čiste kuhinje, kaže dr. Andrea Umbah.

5. Kombinirajte. Radite li uvijek točno iste stvari s razlogom ili samo iz navike? Prakticirajte različito. Vozite se novim putem do posla, zamijenite trčanje za jogu. Pokažite da možete stvari raditi drukčije, i ništa se katastrofalno neće dogoditi.

6. Dopustite ponekad da vas voda nosi. Ili prihvatite veći izazov: dopustite drugima da vode igru. Neka partner ili prijatelj planira bez vašeg mišljenja. Ovo je odličan način da uvidite kakav je to osjećaj biti na drugoj strani rigidnosti.

7. Radite kompromise. Prepoznajte situacije u kojima uvijek vi kontrolirate. Zaslužuju li ostali u vašem životu neku informaciju ili pravo glasa? Možda su prestali davati svoje mišljenje, jer ih ne priznajete. Aktivno slušajte druge i odlučite možete li se naći na pola puta.

8. Popustite ponekad. Naučite ne komplicirati puno oko malih stvari. Ako vaš partner ne odustaje od toga da ostavlja ručnike ili djeca ne slažu svoje krevete najljepše, neka im bude. U početku će vam biti teško ostati smirenom, ali razmislite koliko ćete slobode dobiti ako ne morate pregledavati ili dovršiti svaki zadatak.

9. Slušajte što govorite. Pratite svoj vokabular kad izgovarate 'ne mogu', 'ne treba', ili' to nije dobro'. To su crvene zastave koje znače da se krećete na teritoriju nefleksibilnosti. Umjesto toga pokušajte s ' vidjet ćemo', 'pokušat ćemo', 'nisam sigurna' i 'što ti misliš'.

10. Vježbajte. Baš kao što morate vježbati istezanje mišića kako biste postali fizički fleksibilni, morate učiniti istu stvar s psihom. Postavite najprije male ciljeve. Što se budete više izlagali izazovima, lakše ćete ih integrirati ih u svoju svakodnevicu, piše Huffington Post.