Brigu o zdravstvenoj ispravnosti jaja vodi Veterinarska inspekcija, za pitanje o kvaliteti jaja nadležna je inspekcija za kakvoću hrane, a porijeklo, veličinu i rok trajanja provjerava sanitarna inspekcija. Teško je prepoznati koja su jaja domaća, jer sve ovisi o načinu hranjenja nesilice.

Najčešća razlika u odnosu na industrijski proizvedena jaja je u boji žumanjaka koji se kod domaćih jaja jače žuta. Želite li kupiti domaća jaja, to možete učiniti na nekoliko načina, od biranja na tržnici pa do OPG-a.

'Ako se odlučite za kupnju domaćih jaja, dovoljno je pretražiti primjerice finoteka.com i gotovo u svakom dijelu RH se može pronaći OPG koji ima proizvodnju jaja. Veći dio tih uzgajivača registrirao je proizvodnju i pod stalnom je kontrolom, kao što je primjerice i OPG Fuček iz Jurjevca (KZŽ)', rekao je prof. dr. sc. Zlatko Janječić iz Zavoda za hranidbu životinja s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Također je dodao kako bi se uskoro na tržištu mogla pronaći pakiranja jaja na kojima se nalazi oznaka HPA - Jaja hrvatskih farmi. Time se zapravo želi zaštiti proizvodnja domaćih (hrvatskih) proizvođača.

Kada pak ovih dana budete kupovali jaja za pisanice ili kolače te omiljenu francusku salatu, pripazite na nekoliko detalja. Najviše obratite pozornost na datum koji označava do kada se jaja mogu upotrijebiti. Preporuka je da se ne kupuju jaja pred kraj upotrebe, pogotovo ako znamo da ih nećemo potrošiti. Ako ste kupili stara jaja, ona će se lakše guliti. Sumnjate li u kvalitetu jaja koja ste kupili, stavite ga u vodu pa promatrajte hoće li potonuti jer pokvareno jaje ostaje plutati

'Bez obzira na to što trgovci o tome misle, svaki kupac ima pravo prije kupnje otvoriti kutiju i pregledati jesu li sva jaja cijela kako zbog eventualnih napuknuća ne bi kupili zdravstveno neispravno jaje', objašnjava Janječić.

S obzirom na to da kroz pore na jajetu prljavština prodire u samo jaje, i u nekim neadekvatnim uvjetima držanja može se dogoditi da uzročnici, recimo salmonele, prodru u jaje pa svakako kod kupovine jajeta izvan trgovačkih centara probajte doznati što više informacija i budite sigurni u certifikat proizvođača.

Još jedna važna informacija tiče se pisanica. Često jedemo pisanice nakon Uskrsa jer se jaja mogu iskoristiti u raznim receptima, ali u tom slučaju pak budite oprezni kod kupovine boja za pisanice. Tako su primjerice azo-bojila, poput crvene i žute zabranjena u hrani za djecu do tri godine, a da biste sve to izbjegli, jaja možete bojati prirodnim tehnikama.

Inače je osnovno pravilo to da jaja treba držati na temperaturi od četiri do osam stupnjeva, do 30 dana. Starija jaja lakše će se bojati pa je najbolje da ih prije upotrebe rasporedite i odlučite što će ići u pisanice, a što primjerice za kolače. Čak i ako pisanice radite od najsvježijih jaja, nemojte predugo čekati s konzumacijom jer se akumuliraju bakterije budući da boja nikada ne ostaje samo na ljusci. Kuhanje je oslabi i čini poroznijom te sve ulazi u bjelanjak, pa čak i dio boje.