S toplijim danima skidamo slojeve odjeće sa sebe i kožu izlažemo sunčevim zrakama. Od sunca ne valja bježati, jer je ono korisno za mnoge procese u našem tijelu, no treba se voditi načelom umjerenosti da bismo zadržali zdravlje kože. Saznajte kako pravilno pripremiti kožu za tople ljetne dane pomoću savjeta dermatovenerologinje Jelene Meštrović Štefekov.

Koliko je sunce uistinu štetno za našu kožu? Kako nezaštićena svijetla koža reagira na sunce?
Sunce nije štetno ako se na suncu pravilno, odgovorno i kontrolirano ponašamo. Svi znamo da je sunce izvor života, da sudjeluje u sintezi vitamina D, da utječe na oslobađanje endorfina, tzv. hormona sreće, zbog čega se na suncu osjećamo dobro, raspoloženo, sretno, snažno. No kako je i inače u životu potrebna umjerenost u svemu što volimo, jer nam se u suprotnom lako može dogoditi da 'izgorimo', ovdje to možemo shvatiti doslovno.

O kakvim se oštećenjima kože radi?
Oštećenja kože mogu biti kratkotrajna, akutna, u smislu opeklina i alergijskih reakcija, a ona druga, ozbiljnija, kronična su oštećenja uzrokovana suncem. Iako akutni događaj, opekline su izrazito nepoželjne zbog mogućih kasnijih kroničnih oštećenja kože, uključujući melanom. Ne malo važan, osobito u estetskom smislu, još je jedan vid kroničnog oštećenja kože, tzv. fotostarenje kože. Naime uz bazično, kronološko starenje koje nam pripada s dobi i koje je zapravo genetski determinirano, postoji i ono drugo, daleko važnije (jer na njega možemo utjecati), uzrokovano vanjskim čimbenicima od kojih je najznačajnije UV zračenje (sunce i solarij!).

Na koji način možemo pripremiti kožu (i očuvati je zdravom) na suncu?
Ne samo prije izlaganja suncu, već cijele godine, a osobito tijekom boravka na moru, bilo bi važno unositi u organizam dovoljne količine antioksidansa, u prvom redu onih iz prirodnog izvora, dakle iz namirnica, povrća i voća. Ljeto obiluje raznovrsnim voćem i povrćem, što nije slučajnost. Antioksidansi 'ispravljaju greške', oštećenja koja na našim stanicama kože učini sunce. Za kožu su važni antioksidansi iz skupine karotenoida, betakaroten, likopen, zatim vitamin C, ali i drugi koje nalazimo u narančastom i crvenom povrću i voću (npr. dinja se smatra prvoklasnom namirnicom protiv starenja), ali naravno i u drugima. Izuzev antioksidansa, sadrže i velike količine vode te sprečavaju dehidraciju organizma, lako su probavljive i ne opterećuju organizam.

Mnogi će se okrenuti solariju kako bi 'pripremili kožu za sunce'. Preporučujete li ovu praksu?
Ne savjetujemo solarij kao metodu 'pripreme kože za sunce'. Danas se zna da solarij povećava vjerojatnost svih onih medicinski ozbiljnih oštećenja kože, kao i fotostarenja kože, pa njegovo korištenje nije opravdano samo da bi nam bilo 'komforno' na suncu, da ne bismo izgorjeli, da imamo podlogu i sl. Nažalost, odlasci u solarij 'samo nekoliko puta prije ljeta', posebice ako su redoviti, svake godine, uz sva ljeta provedena na moru - imaju kumulativan efekt. Na kraju ukupna doza UV-a koju smo primili sunčanjem i u solariju bude prevelika te rezultira oštećenjima kože o kojima smo govorili.

Što je s osobama koje imaju osjetljivu kožu i lako izgore ili dobiju alergiju na sunce te kako zaštititi djecu i njegovati kožu kada potamni, pročitajte na ordinacija.hr.