MALI TRIKOVI

Kako se riješiti neugodnog hrkanja?

19.02.2010 u 09:55

Bionic
Reading

Tko barem jednom u životu nije mogao oka sklopiti jer je slušao hrkanje iz susjedne sobe? Hrkanje je vrlo nezgodna navika, možda više za osobe oko hrkača nego za njega samoga

A možda su se pak tvoji ukućani žalili da ih budi tvoje hrkanje? Saznaj zašto hrčemo i kako si možemo pomoći.

Buka od hrkanja može doseći i 85 decibela. Često hrkač postaje predmet ismijavanja zbog zvuka koji proizvodi. Tijekom spavanja sve se opušta, pa tako i mišići u ustima i grlu. Posebno je to izraženo za vrijeme sna na leđima.

Cijev gornjih dišnih putova pretvara se pri spavanju u usku pukotinu. Ako je taj dio cijevi usto uzak sam po sebi, urođeno ili iz nekih drugih razloga, tu se pri disanju ubrzava strujanje zraka, što dovodi do titranja mekog nepca i njegove resice, kao kad vjetar leprša otvorenim jedrom. To je hrkanje.

Što je čovjek stariji, to je hrkanje češće. No, događa se i kod mlade, tinejdžerske populacije. Ponekad životne navike dovode do hrkanja.

S hrkanjem je još povezana i apneja, koja se javlja kada je onemogućen normalan dotok zraka u pluća, a može dovesti do ozbiljnih srčanih problema.

Medicina spavanja grana je medicine koja se bavi hrkanjem. To je relativno novije stručno područje.

I naši su preci patili zbog hrkanja. Prvi zapis o ovom problemu potječe iz vremena Aleksandra Makedonskog. Njegov je suvremenik Dionizije Sirakuški, inače osvajač Visa i osnivač kolonije Faros, bio veliki hedonist. Odavao se jelu i piću preko mjere, a zatim bi zaspao i digao sve oko sebe na noge. Patio je od opstruktivne apneje.

Ako tijekom hrkanja dođe do potpunog zatvaranja dišne cijevi, tada dolazi do opasnog prekida disanja od desetak ili više sekundi. Da se suprotstavi manjku kisika, srce pojačano radi i podiže se krvni tlak, što poslije niza godina može imati kobne posljedice - srčani ili moždani udar. Zbog učestalog manjka kisika u stanicama u snu, hrkač se ujutro budi pospan i umoran.

ŽIVOTNI FAKTORI KOJI UTJEČU NA HRKANJE

Težina.
Pretili ljudi skloniji su hrkanju. Tada se dišni putevi mnogo lakše zatvaraju zbog naslaga sala na nepcu. Kod njih je i češća pauza između navala hrkanja – ove su pauze znak da je osoba prestala disati.

Pušenje. Zbog pušenja natiče sluznica nosa, grla, ali se i blokiraju dijelovi pluća. Sve ovo utječe na to da pušači mnogo hrču.

Alkohol. Pod utjecajem alkohola dolazi do još većeg opuštanja dišnih puteva i mišića koji se ondje nalaze. Stoga nije ni čudo da se pod utjecajem alkohola uvijek više hrče nego inače.

Neredovit odlazak na spavanje.
San ima svoj ritam, baš poput svih stvari u životu. Ako uvijek odlaziš na spavanje u drugo vrijeme, ritam sna će biti poremećen i tijelo nikada neće točno znati kada dolazi koja faza sna. Ovo je zapravo šok za tvoje tijelo koje zbog toga stvara neritmično disanje, koje pak dovodi do veće pojave hrkanja. Stoga je jako važno dobro se naspavati i odlaziti u krpe u približno isto vrijeme svakog dana (ili barem tijekom tjedna, kada ideš u školu). Svi tinejdžeri trebali bi spavati punih devet sati dnevno.

Problemi sa zdravljem. Jako hrkanje može biti znak dijabetesa. Također, različite alergije i prehlade zatvaraju dišne puteve i dovode do hrkanja.

Vanjski utjecaj. Centralno grijanje jako isušuje zrak, a samim time i dišne putove, a pretjerana isušenost može dovesti do hrkanja.

Osim što smanjivanjem težine, izbjegavanjem alkohola te regulacijom sna možeš smanjiti hrkanje, važno je i ne konzumirati hranu i pića netom prije odlaska na spavanje, najbolje i nekoliko sati prije. Također, ako spavaš na boku ili na trbuhu, manje ćeš hrkati.

Možda ti pomogne i ovaj kratki video: