Vršnjačko nasilje ima, nažalost, dugu tradiciju, no u današnje informatičko doba poprimilo je još opasniji oblik – cyberbullying ili elektroničko nasilje. Riječ je o SMS-ovima, e-mailovima ili drugim vrstama poruka uznemirujućeg ili prijetećeg sadržaja upućenih žrtvi, a u posljednje se vrijeme najčešće događa na Facebooku
Nedavno se na meti tih prijetnji putem Facebooka našao i 16-godišnji grafiter iz Osijeka Matej Lulić, zvijezda T-Mobileove reklamne kampanje, koji u subotu, 17. srpnja u Zadru organizira najveći graffiti jam ovoga ljeta na Jadranu.
'Cyberbullying' postaje sve prisutniji, jer je internet idealan za anonimno izražavanje stavova, pa nije čudo da svakodnevno nastaju različite grupe 'hatera' (mrzitelja).
'Grupe čiji se autori žele istaknuti ne možemo ukloniti budući da svatko ima pravo na komunikaciju svojih stavova, koliko god se to nekome sviđalo ili ne', prokomentirali su iz službe za odnose s javnošću HT-a slučaj Mateja.
Prema podacima UNICEF-a, Hrabri telefon u posljednje vrijeme bilježi sve više poziva upravo zbog novog oblika vršnjačkog nasilja, elektroničkog nasilja ili cyberbullyinga.
Upravo ta anonimnost počiniteljima daje osjećaj da nekažnjeno smiju proganjati neku osobu, a obično se radi o raznim ucjenama, montiranim ili stvarnim fotografijama i video isječcima te širenju lažnih informacija ili osobnih podataka o nekome.
'Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti i ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama. Naime, publika nasilja preko interneta često je mnogo šira od one na školskom igralištu ili u razredu. Uz to, kod nasilja na internetu postoji snaga pisane riječi, jer žrtva može svaki put ponovno pročitati što je o njoj napisano, a verbalno izrečene riječi se mogu čuti jednom i lakše zaboraviti. Pisana riječ djeluje konkretnije i realnije od izgovorene. Nadalje, vrlo je mala mogućnost za izbjegavanje nasilna ponašanja, s obzirom na to da se na internetu može dogoditi bilo kad i bilo gdje. A anonimnost koja postoji na internetu, velikom broju djece može biti poticaj da se nasilno ponašaju, iako se možda u stvarnim situacijama ne bi ponašali nasilno', objašnjava psihologinja Marija Krmek iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
KORISNI SAVJETI ZA TINEJDŽERE:
Nikad ne daj osobne informacije na internetu, bilo na chatu, blogovima, društevnim mrežama ili osobnim web stranicama.
Nikad nikome, osim roditeljima, ne reci svoju lozinku, čak ni prijateljima.
Ako ti netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, nemoj odgovoriti. Pokaži je odrasloj osobi kojoj vjeruješ.
Nikad ne otvaraj e-mailove koje ti pošalje netko koga ne poznaješ ili netko za koga već znaš da ima loše namjere.
Ne stavljaj na internet ništa što ne želiš da vide tvoji prijatelji iz razreda, čak ni u e-mailu.
Ne šalji poruke kad si ljut. Prije nego što klikneš 'Pošalji' zapitaj se kako bi se ti osjećao da primiš tu poruku.
Pomozi djeci koju na taj način zlostavljaju tako da ne prikrivaš nasilje i da odmah obavijestiš odrasle.
I na internetu poštuj pravila ponašanja kao i u svakodnevnom životu.
(Savjeti preuzeti iz priručnika Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba 'Cyberbullying - nasilje preko interneta'.