Zaustavljanje zračnog prometa u Velikoj Britaniji izazvalo je gnjev putnika koji su ostali zatočeni na Otoku dok se ne smanji oblak pepela eruptirajućeg islandskog vulkana ispod ledenjaka Eyjafjallajokulla. Letove prema Parizu, Frankfurtu, Londonu, Bruxellesu, Kopenhagenu i Amsterdamu otkazala je i Croatia airlines, s itekako dobrim razlogom
Oblak vulkanskog pepela može značajno oštetiti zrakoplov, čak i kada se nalazi tisućama kilometara daleko od mjesta erupcije. Problem s vulkanskim oblacima jest taj što izgledaju kao obični oblaci, ne može ih se otkriti radarom, a mogu uzrokovati oštećenja kontrolnih sustava te potpuno zaustavljanje mlaznih motora. Primjerice, u samo tri dana od erupcije vulkana Pinatubo na Filipinima, njegov pepeo prevalio je više od 8.000 kilometara do istočne obale Afrike, gdje je uzrokovao milijunsku štetu na više od 20 zrakoplova.
Problem nastaje kada mlazni motor usiše vulkanski pepeo koji sadrži staklaste materijale poput silikata. Stupanj njihovog tališta iznosi između 600 i 800 stupnja Celzija, a s obzirom na to da mlazni motor razvija 1000 stupnjeva, u motoru dolazi do otapanja staklastih čestica. Prilikom ispuha, otopljene čestice ubrzano se hlade u komori turbine te se lijepe za njezine lopatice i narušavaju protok visokotlačnih ispušnih plinova, što može uzrokovati potpuno gašenje motora i rušenje zrakoplova.
