Prema preporukama zdravstvenih djelatnika, od štetnih zraka Sunca i visokih temperatura u ljetnim mjesecima najviše se trebaju čuvati djeca, osobe starije dobi, kronični bolesnici i osobe koje rade na otvorenim prostorima.

To konkretno znači da u takvim danima treba izbjegavati boravak na otvorenom, paziti da izlazak iz hladnog prostora na vrućinu bude postepen, piti dovoljno tekućine i jesti lako probavljivu hranu, nositi prozračnu odjeću, obuću i šešir te izbjegavati jače fizičke aktivnosti. Vrlo je važno izbjegavati izlaganje suncu tijekom dana, kada je sunce najjače (između 10 i 16 sati) jer su tada sunčeve zrake najopasnije.

Bebe i djeca mlađa od tri godine zapravo uopće ne bi smjeli biti direktno izloženi suncu. Trebali bi biti u hladu cijeloga dana, a obično se preporučuje da bebe do šest mjeseci uopće ne mažemo zaštitnim kremama protiv Sunca. Zaštita od Sunca mora se pažljivo birati, a jako je važno da ona štiti i od UVB i od UVA-zraka. Proizvod se mora ponovo nanositi često kako bi se pružila zaštita (otprilike svaka dva sata) te uvijek nakon plivanja ili brisanja ručnikom. Tijekom ljeta, dok se dijete igra na plaži, voda i znoj mogu smanjiti djelovanje proizvoda za zaštitu od Sunca pa imajte to na umu.

Odjeća

Osim kremama za sunčanje, djecu treba zaštiti i odjećom, najbolje pamučnom. Tome svakako dodajte šešire, sa što većim obodom, te sunčane naočale.

Djetetu birajte odjeću od prozračnih materijala poput pamuka, lana ili svile. Također je bitno da izbjegavate tamne boje jer privlače sunce, a odjeća dugih rukava ili nogavica održat će nižu temperaturu tijela.

Prehrana

Što je laganija prehrana s puno voća i povrća, to će se dijete bolje osjećati. Naime, u sezonskim namirnicama poput lubenica ili, primjerice, krastavaca najveći je sastav voda. Ona je bitna jer će tijelo biti hladnije ako je pravilno hidratizirano. Klinci često odbijaju piti vodu pa im možete skuhati i pripremiti ledeni čaj. A dobro će ih rashladiti i omiljene ljetne poslastice poput sladoleda ili smoothieja.

Putovanje

Kada se s djecom spremate na putovanje ili znate da ćete u automobilu provesti neko dulje vrijeme, pripazite na rad klime i nemojte pretjerivati. Posebno je važno da je smanjite prije dolaska na cilj kako dijete izlaskom iz automobila i na višu temperaturu koja je vani, ne bi doživjelo šok.

Toplinski udar

Toplinski udar vrlo je opasno stanje od kojeg se osoba, a pogotovo dijete, ne može izliječiti sama. Da biste znali je li dijete doživjelo toplinski udar, provjerite sljedeće simptome:

- osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir,
- koža je suha i crvena, a u mlađih osoba može biti i znojna,
- gubitak svijesti,
- tjelesna temperatura izmjerena rektalno (debelo crijevo) iznosi 42 Celzijeva stupnja ili više.

Što činiti?

Dijete prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeću. Ako nije pri svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kožu. Hlađenje treba trajati dok se temperatura ne spusti ispod 38 Celzijevih stupnjeva. I svakako otiđite liječniku.