ZAGREBU ZLATNA SREDINA

Kakve sve zamke nude gradske turističke kartice?

05.10.2012 u 13:48

Bionic
Reading

U testiranju 16 gradskih turističkih kartica 14 europskih gradova Beč, Oslo i Ljubljana na vrhu, a Berlin i Pariz loši. Zagreb je rangiran kao deveti od 16 kartica

Hrvatski autoklub objavio je rezultate međunarodnog testiranja 16 turističkih kartica iz 14 europskih velikih gradova. Riječ je o gradskim karticama koje na jednom mjestu povezuju izlete i pristup povijesnim i kulturnim znamenitostima i sadržajima, uz popuste te pojednostavljenu proceduru pristupa. Uslijed toga, u posljednjih nekoliko godina postale su vrlo popularne među turistima.

Tri kartice, iz Beča, Osla i Ljubljane ocijenjene su ocjenom 'dobar' (odnosno domaćim školskim rječnikom 'četiri'), tri kartice, iz Berlina i Pariza ocjenom 'loše' (odnosno ocjenom 'dva') a deset kartica iz Amsterdama, Lisabona, Barcelone, Berlina, Madrida, Zagreba, Luksemburga, Kopenhagena, Londona i Rima ocjenom 'prihvatljivo' (ili 'tri'). Nije bilo ocjena 'odličan' ili 'vrlo loše'. U poretku od 16 kartica, Zagreb je rangiran na devetom mjestu. Beogradska kartica nije nominirana jer je uvedena tijekom provedbe testiranja, dok je Bruxelles izostavljen jer operater kartice nije uspio odgovoriti na uzastopno ponovljene upite.

Ukupni troškovi posjete nekom gradu za turiste mogu biti vrlo visoki ako uključuju kratke izlete, posjete vidikovcima, ulaznice u muzeje, kazališta ili na događanja, te javni gradski prijevoz. Gradske turističke kartice jedno su od mogućih rješenja jer nude popuste za lokalne atrakcije. Neki gradovi nude kartice različitih dobavljača.

'Osnovni zaključak testiranja je da za turiste koji posjećuju novi europski grad najbolje rješenje ne mora biti polaganje svih nada na jednu turističku karticu', kazao je g. Igor Novačić iz HAK-a dodavši kako najbolje gradske kartice nude jedinstveno integrirano turističko rješenje koje na jednom mjestu objedinjuje putovanje, usluge i znamenitosti. Preporuka autoklubova je da bi upravo takve kartice trebale biti podržane i promovirane širom Europe od strane lokalnih, nacionalnih i europskih institucija.

Testiranje je proveo Institut za primijenjeni marketing i komunikacije IMK iz Düsseldorfa, a uključivalo je korištenje metodologije tajnog kupca (mystery shopping) u pristupu turističkim informativnim uredima i identificiralo deset najpopularnijih gradskih znamenitosti, dok su ponude turističkih kartica trebale obuhvaćati barem dio tih glavnih atrakcija. U koordinaciji sa dobavljačima kartica tijekom lipnja i srpnja 2012. sastavljen je internetski upitnik koji je upućen svim testiranim operaterima kartica, pri čemu je ponuda imala 25% udjela u ocjeni, glavne znamenitosti 25%, informacije 20%, prodaja kartica 10% i cijena 10%. Odgovori su temeljito provjereni, napravljene su i usporedbe cijena te popusta na pojedinim turističkim karticama.

Najbolja kartica
Najbolja od ocijenjenih turističkih kartica, Bečka kartica, bila je sa cijenom od 19,9 EUR za jednu odraslu osobu i sa trajanjem od tri dana među najjeftinijima – jedino zagrebačka kartica sa cijenom 11,89 EUR bila je jeftinija iako je uključivala i jedno dijete do 12 godina starosti. Bečka kartica sadržavala je 151 element ponude, što su pratile samo Berlinska Welcome i zagrebačka kartica. Bečka je kartica nudila popust na devet od gradskih deset glavnih atrakcija, koje su sve dostupne javnim prijevozom. Nedostatak bečke kartice bio je što nije dostupna u drugim razdobljima i nema posebnu dječju karticu.

Najgora kartica
Najgora od testiranih kartica, Berlin Pass, ostvarila je samo 42% mogućih bodova. Sa cijenom od 82 EUR za jednu odraslu osobu na tri dana uključivala je samo tri od deset glavnih gradskih atrakcija, a još tri atrakcije su ionako sa besplatnim ulazom. Dostupna je samo putem interneta, sa minimalnim dostupnim informacijama, može se preuzeti samo na jednom prodajnom mjestu ili putem pošte te ne nudi dodatne pogodnosti.

Zagrebačka turistička kartica

U Zagrebu je testirana 'Zagreb Card' turistička kartica distributera tvrtke Five Stars. U testiranju su se pokazale sljedeće prednosti zagrebačke turističke kartice: izrazito niska cijena koja je jeftinija od trodnevne karte za javni prijevoz u Zagrebu, dostupnost dvije vrste kartice za odrasle koje uključuju i jedno dijete do 12 godina starosti, u ponudu uključeni besplatni javni prijevoz, dostupnost informacija o javnom prijevozu na internetskim stranicama gradske turističke kartice Zagreba, u ponudu uključeno sedam od 10 glavnih gradskih znamenitosti, mogućnost plaćanja kreditnim karticama putem internetske stranice.

Zagrebačka turistička kartica prema rezultatima testiranja imala je sljedeće nedostatke: prosječni popust na sadržaje od 20% je prenizak, sve znamenitosti pokrivene turističkom karticom nisu unutar zone javnog prijevoza, u cijenu turističke kartice nije uključen i besplatan prijevoz od zračne luke, nema dodatnih pogodnosti poput primjerice povlaštenog statusa nositelja kartice, internetska stranica turističke kartice ne sadrži opsežnije informacije odnosno nema brošura i karte javnog prijevoza dostupne za preuzimanje. Konstatiralo se i kako su informacije od turističkog ureda za informacije, koje su metodologijom tajnog kupca zatražene u više navrata – kao i u Parizu, pristigle nakon punih 37 dana poštom odnosno osam dana putem e-maila (u Parizu rekordnih 23 dana putem e-maila).

U većini slučajeva, turističke su kartice uključivale više od dvije trećine glavnih gradskih zanimljivosti. Kartice iz Osla i Ljubljane uključivale su svih deset odabranih zanimljivosti, a rimska samo dvije. Najviše je lažnih nada pobuđivala turistička kartica iz Madrida jer je najavljivala brojne besplatne ulaze u zanimljivosti a čak 30 uključenih atrakcija ionako je bilo sa besplatnim ulazom. Najviše kritika ocjenjivači su uputili na račun prodaje i informiranja, a posebno na potrebu osobnog preuzimanja kartice na prodajnom mjestu kao u Amsterdamu, Barceloni, Lisabonu, Oslu i Rimu. Uobičajeno je da se na internetskim stranicama nalaze i karte javnog gradskog prijevoza, ali je rijetko bilo moguće skinuti sa stranica i turističke brošure. Rezultati na prvi pogled ne izgledaju loše, ali gotovo posvuda ima mjesta za poboljšanje. Lošije ocijenjene turističke kartice jednostavno mogu podići kvalitetu na višu razinu, ali bi kartice morale i biti osmišljene na takav način da korisnicima pružaju prve prednosti i pogodnosti uz usmjeravanje na različite sadržaje i 'duh' pojedinog grada.