Neki ljudi vole imati nekoliko bliskih prijatelja na Facebooku, a drugi imaju stotine koje jedva poznaju. Psiholozi vjeruju da broj prijatelja koje imate može ovisiti o tome koliko ste uspješni u poslu, koliki su vam prihodi, pa čak i koliko često se krećete. Napominju da se rezultati istraživanja odnose na Sjedinjene Američke Države.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Virdžiniji i London Business School tvrde da idealan broj prijatelja zapravo ovisi o nekoliko socioekonomskih faktora koji se razlikuju od zemlje do zemlje, piše Daily Mail.

Shigehiro Oishi, profesor psihologije na Sveučilištu u Virdžiniji i Selin Kesebir s London Business Schoola istražili su prednosti koje nude društvene mreže u dvije studije nedavno objavljene u časopisu Psychological Science. Važan faktor u broju prijatelja na Facebooku mogu biti ekonomski uvjeti u određenom trenutku.

'U prosperitetni vremenima, vaši će prijatelji vjerojatno manje trebati pomoć i različite usluge, bez obzira je li to pronalazak posla, čuvanje djece, posudba novca, pa je lako održavati široku mreža prijatelja', tvrde psiholozi. 'Ali kada vremena nisu najbolja, više prijatelja može izazvati ogromne troškove u smislu vremena i resursa.'

Oishi i Kesebir procjenjuju da jako široko ali plitko društveno umrežavanje optimalno za ljude koji žive u ekonomski povoljnom kontekstu i često se sele.

Strategija umrežavanja koja je uska i duboka optimalna je za ljude koji su manje mobilni te žive u nepovoljnijim gospodarskim uvjetima.

U prvoj su studiji dva psihologa stvorila model koji simulira koristi koje pojedinac dobiva od svoje socijalne mreže pod različitim socioekonomskim uvjetima. Znanstvenici su uspjeli simulirati ljude koji imaju različit broj prijatelja na različitim razinama prijateljstva te analizirali ulaganja koja su potrebna za svaku vrstu prijateljstva. Kao što su predvidjeli, utvrdili su da osobe koje imaju malu društvenu mrežu s dubokim prijateljskim vezama s prijateljima imaju prednost od tih odnosa kad je gospodarstvo nestabilno.

Bez obzira na ekonomske uvjete, široka društvena mrežu s labavijim prijateljskim odnosima pokazuje se kao prednost kad se prijatelji češće sele.

Drugu su studiju Oishi i Kesebir proveli kako bi istražili je li ovakav uzorak održiv u stvarnom svijetu. Regrutirali su 247 Amerikanaca za sudjelovanje u online anketi dizajniranoj kao simulacija prve studije u kojoj su sudionici zamoljeni da popišu tri različite vrste prijatelja: vrlo bliskih, bliskih i površnih. Zatim su morali zamisliti kako su njihovo vrijeme, energija i novac ograničeni na 60 bodova te distribuirati te bodove među tri vrste prijatelja.

Ocjenjivali su zatim subjektivno blagostanje kroz kombinaciju triju kriterija: životno zadovoljstvo, iskustvo pozitivnih emocija i nedostatak iskustva negativnih emocija. Rezultati drugog istraživanja pokazali su se identični kao oni iz prve studije.

Tamo gdje su stanovnici bili manje mobilni te imali relativno niska primanja, ispitanici koji su imali manje prijatelja, ali s jakim vezama izvijestili su o većoj koristi od onih koji su se služili strategijom širokih i plitkih prijateljstva. Široka, plitka strategija bila je povezana sa subjektivnim osjećajem blagostanja u ostalim trima gospodarskim uvjetima (nestabilni ili niski prihodi, stabilni visoki prihodi i visoki nestabilni prihodi).
Oishi i Kesebir tvrde da ove dvije studije pružaju jasne dokaze o ulozi socioekonomskih faktora, kao što su gospodarska sigurnost i mobilnosti, u prihvaćanju strategije umrežavanja.

'Kako se u SAD-u mobilnosti smanjuje i gospodarska recesija produbljuje, tako se optimalna strategija društvenog umrežavanja može prebaciti iz široke i plitkog na usku i duboku strategiju umrežavanja, čak i u naciji koja je poznata po snazi slabih veza', zaključuju znanstvenici.