Nedostatak tjelovježbe i nezdrava prehrana, poznato je danas svima, povećavaju rizik od nastanka srčanog udara, a rizik je tim veći ukoliko u obitelji imate nekoga tko boluje od srčanih bolesti. Dok na genetske predispozicije ne možemo utjecati, na smanjenje razine lošeg kolesterola možemo utjecati izborom zdravije prehrane i redovitom tjelovježbom.

Zdraviji način života pomoći će smanjiti rizik, ali nisu garancija da se srčani udar neće dogoditi. Šest uzročnika koji vas mogu dovesti u opasnost od srčanog udara mnoge će iznenaditi.

Autoimune bolesti

Autoimune bolesti poput lupusa, reumatoidnog artritisa ili psorijatičnog artritisa povećavaju vjerojatnost za nastanak srčanog udara, a posebno rizična skupina su žene kojima se ovo zdravstveno stanje razvilo tijekom trudnoće.

Hipertenzija, preeklampsija ili eklampsija koje su se pojavile u trudnoći, u srednjim godinama mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara, dok gestacijski dijabetes povećava rizik za dijabetes tipa 2 koji rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti povećava pet puta.

Hladnoća

Znamo da zima i hladnoća nisu najbolji prijatelji zdravlja, no mogu biti i opasniji nego što mislimo. Kad nam je hladno, tijelo pokušava zadržati toplinu u središnjoj regiji, a kako bi se toplina sačuvala, krvne žile se stežu i sužavaju. Kad su temperature vani znatno niže, suženje žila može dovesti do srčanog udara.

Novi režim vježbanja

Odluka o dovođenju tijela u formu je pohvalna, ali tjelovježbi i načinu na koji ćete je započeti treba posvetiti posebnu pažnju. Ako se posljednjih godina vaša aktivnost svodila na praćenje nogometa iz udobnosti kauča, treninzi s intervalima visokog intenziteta nisu najpametniji izbor za povratak forme. Najgore od svega, umjesto zdrave navike koja za cilj ima i sprečavanja nastanka srčanog udara, preambiciozan početak tjelovježbe mogao bi vam uzrokovati srčani udar.

Bilo kakva velika i nagla promjena, što kod starijih osoba može biti čak i pretjerano naprezanje tijekom seksa, može izazvati srčani udar. Nagle promjene dovode do iznenadne promjene hormona stresa, uslijed čega može doći do nestabilnosti protoka krvi kroz srce i potencijalno uzrokovati srčani udar. Ne dajte da vas opasnost od srčanog udara obeshrabri, samo se potrudite u treninge i povratak forme ući postupno.

Karcinom

Dva vodeća uzročnika smrti u svijetu, srčane bolesti i rak, znanstvenici su počeli dovoditi u međusobnu vezu. Određeni terapijski postupci osoba oboljelih od raka, kao što je zračenje prsnog koša, a osobito njegovog lijevog dijela, povećavaju rizik za koronarnu arterijsku bolest. Ova bolest opisuje se kao nakupljanje kolesterola na stjenkama arterija koje vode krv do srčanih mišića, a zbog suženja unutarnjeg promjera arterija povećavaju se izgledi za srčani udar. Osim toga, zdravstveni časopis Prevention  navodi i kako neki lijekovi koji se koriste u liječenju raka, poput Adriamycina i Herceptina, povećavaju rizik od zatajenja srca.

Loša kvaliteta zraka

Poznato je da izloženost zraku loše kvalitete ima brojne negativne učinke na zdravlje, no manje je poznato da može povećati i rizik od srčanog udara, jer se dugotrajnim izlaganjem mogu razviti upalni procesi.

Kronično izlaganje onečišćenom zraku može dovesti do upala, jer nečistoće koje udišemo nadražuju pluća i otežavaju pravilno funkcioniranje cijelog tijela, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Osim toga, u područjima s lošom kvalitetom zraka ljudi manje izlaze van i manje se kreću, što također povećava rizik od srčanog udara.

Učestali grčevi u nogama

Grčevi u nogama mogu se pojaviti iz raznih razloga, od kojih je većina potpuno bezazlena. Javljaju li vam se gotovo svaki put kad hodate, čak i na kraćim relacijama, a još više ih osjećate kad sjednete, to bi moglo ukazivati na bolest perifernih arterija. U tom slučaju grčeve vjerojatno uzrokuje ateroskleroza, odnosno sužavanje ili blokiranje perifernih arterija, što su u ovom konkretnom slučaju arterije u nogama. Neliječena bolest perifernih arterija može dovesti do gangrene, amputacije ili u krajnjem slučaju bolesti koronarnih arterija i srčanog udara.

Podsjetimo i na uobičajene simptome srčanih problema, poput pritiska i stezanja u prsima, kratkog daha, ubrzanog rada srca, nesvjestice ili stanja nadomak nesvjestici i nižeg pritiska u prsima. Primijetite li bilo koji od ovih simptoma, ne oklijevajte zatražiti liječničku pomoć.