Postav je podijeljen u nekoliko dijelova, obuhvaća ranije radove umjetnika Luize Margan, Marka Markovića, Borisa Šituma i Dine Rončević koji problematiziraju društvene posljedice tranzicije i zatvaranja tvornica tekstilne industrije i nevidljivi ženski rad. Drugi su dio zvučni umjetnički radovi (Sandre Sterle, Tina Dožića, Vanje Babića, Ane Horvat i Bojana Mucka) nastali na audio-art radionicama na kojima se zvukom nastojalo zabilježiti ono što je nestalo, bilo da je riječ o znanju, vještinama ili o životu unutar ili izvan radnih mjesta, stoji u priopćenju.

Radionice su održane u Splitu, Sinju, Zadru, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Zagrebu s bivšim radnicama i radnicima tvornica tekstilne industrije u tim gradovima u sklopu participativnog programa projekta. Jednim svojim dijelom na izložbi gostuje dokumentarna izložba 'Što je nama naša Dalmatinka dala' o povijesti tvornice Dalmatinka, održane u 2017. u galeriji Sikirica u Sinju. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Participativni program projekta 'Skrojene budućnosti?' osmišljen je s ciljem uključivanja i aktivnog sudjelovanja osoba 54+ u projektnim aktivnostima. Program je realiziran u partnerstvu s Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a provode ga umjetnici/ice, stručnjaci s područja tekstilnog i modnog dizajna i tekstilne tehnologije i inženjerstva te pripadnici 'uradi sam' (DIY) scene. Uključuje umjetničke participativne radionice namijenjene radnicama i radnicima tekstilnih industrija te participativni program namijenjen široj javnosti (54+).

'Pokušat ćemo kroz te radionice dodatno potaknuti ljude na promišljanje i odgovorno postupanje s tekstilom, potaknuti ih na recikliranje, prenamjenu odjeće. Sudionici će imati priliku isprobati neke od novijih, automatiziranih strojeva u njihovim laboratorijima, raditi digitalni tisak na tkaninama, bojati tkaninu prirodnim bojilima…', kaže jedna od autorica ovog hvale vrijednog projekta, muzejska pedagoginja, Kosjenka Laszlo Klemar.

Na rasporedu su brojne radionice:

Bojenje pređe tehnikama Shibori i Planghi (15. svibnja)

VODITELJI Iva Matijević, mag. ing. techn. text. (TTF), izv. prof. dr. sc. Martinia Ira Glogar (TTF), izv. prof. dr. sc. Ana Sutlović (TTF), Branka Brkić, dipl. ing. (TTF), doc. dr. sc. Željko Knezić (TTF), Marijana Tkalec, mag. ing. techn. text. (TTF)

'Shibori i planghi' drevne su japanske tehnike ukrašavanja tek- stila bojanjem. Njihov se razvoj veže uz pripadnike siromašnoga društvenog sloja koji su tim tehnikama odjeću izrađenu od jeftinih tkanina od konoplje nastojali učiniti ljepšom. Obje tehnike temelje se na metodi 'zaveži i oboji' kojom se postižu zanimljivi ornamentalni uzorci. Radionica prenosi znanja o ovim tradicionalnim japanskim tehnikama. Njihovom primjenom pomoću laboratorijskog aparata u Zavodu za tekstilnu kemiju i ekologiju Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, višestrukim bojanjem u različitim tonovima boje, postiže se pređa sa zanimljivim višebojnim efektima.

Textil{e}tronics — WEARABLES & FASHIONABLE (22. i 23. svibanj)

Voditeljica: Deborah Hustić, Udruga Radiona.org

Jedan od najpopularnijih trendova današnjice jest tzv. nosiva teh-nologija, odnosno odjevni predmeti kombinirani s elektronskim sklopovima. Predviđa se da će u budućnosti nosiva tehnologija zamijeniti pametne telefone i druge uređaje koje nosimo u torbama i džepovima. Radionica podučava korisnike osnovama strujnoga kruga i izradi dekorativnih i/ili praktičnih detalja na odjevnom predmetu, torbi ili kakvome modnom dodatku primjenom jednostavnih elektronskih sklopova i materijala koji provode struju.

Ručno tkanje i pletenje (24. svibnja)

Voditelj: doc. dr. sc. Željko Knezić (TTF)

Ručno tkanje i pletenje vještine su čiji razvoj seže u pretpovijesno doba, a zasnivaju se na prepletanju niti. Promjena načina života u novije doba, manjak slobodnog vremena, ali i razvoj teh- nologije uzrokovali su da stoljećima akumulirana znanja i vještine polagano nestaju. Radionica Ručno tkanje i pletenje prenosi znanje o tehnikama ručnog tkanja i pletenja te svijest o njihovu pozitivnom terapeutskom učinku, kao i pozitivnom učinku na motoriku.

Primjena Robota u proizvodnji tekstila i odjeće (29. svibnja)

Voditelj: doc. dr. sc. Goran Čubrić (TTF)

Premda se roboti danas u tekstilnoj industriji ponajviše upotrebljavaju u proizvodnji tehničkog tekstila, sve se više počinju primjenjivati i u izradi odjevnih predmeta. No mogu li roboti zaista zamijeniti ljudski rad? Radionica pokazuje na koje se načine primjenjuju roboti u industriji tekstila i odjeće, s naglaskom na primjeni robota Mitsubishi RV-2AJ u vlasništvu Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pod stručnim vodstvom doc. dr. sc. Gorana Čubrića polaznici imaju priliku upoznati se s njegovim performansama i načinom programiranja te se okušati u upravljanju njime.

Senzori na strojevima za proizvodnju tekstila i odjeće (30. svibnja)

Voditelj: Goran Nuskern, dipl. ing. strojarstva

Primjena novih tehnologija u tekstilnoj industriji usmjerena je primarno na rezanje i spajanje materijala, odnosno na razvoj šivaćih strojeva koji te radnje izvode uz pomoć ultrazvučne i laserske tehnologije. Važna su komponenta tih strojeva senzori, naročito 'senzori blizine', koji mogu 'prepoznati' predmet bez izravnoga fizičkoga kontakta. Kroz teorijski i praktični dio radionica upoznaje polaznike s radom senzora koji se nalaze na strojevima za proizvodnju tekstila i odjeće.

Staro kao novo (početak lipnja)

Voditelji: Anamaria Svetić, tekstil. teh., Snježana Pavlinić, tekstil. teh., Ivan Šimić, tekstil teh.

Bivše radnice tvrtke Kamensko, sestre Anamaria Svetić i Snježana Pavlinić, nakon zatvaranja tvornice i gubitka radnog mjesta potaknule su svoju obitelj na otvaranje privatnoga tekstilnog obrta, te su se nastavile baviti svojom strukom. Vrijedno znanje stečeno radom u velikoj tekstilnoj industriji voljne su podijeliti s korisnicima radionice te ih podučiti kako uz malo mašte, volje i strpljenja iskoristiti viškove tkanine ('restlove').