Mnogi ljudi instinktivno osjećaju da ih boravak u prirodi čini zdravijima i sretnijima, ali zbog zauzetosti poslom i života u urbanim sredinama daleko od divlje prirode, kao i opsjednutošću tehnološkim dostignućima, potiskujemo taj instinkt. Poražavajući je podatak da prosječni Amerikanac više od 90 posto svog života provede u zatvorenom prostoru.

Podcijenjena moć prirode

Korisnosti prirode, čak ni instinktivno, nisu svjesni svi pa je nedavna anketa provedena u SAD-u pokazala kako 35 posto zaposlenika koji radno vrijeme provode u uredu na otvorenom bude tek 15 minuta dnevno.

U sklopu kampusa Sveučilišta Carleton u Ottawi studentima su uz vanjske staze na raspolaganju tuneli koji im olakšavaju kretanje zimi. U sklopu jedne studije sudionici istraživanja zamoljeni da prošeću do određene točke, tunelom ili vanjskim puteljkom uz obalu kanala.

Pokazalo se da ih već i 15 minuta šetnje na otvorenom čini znatno sretnijima, što je otvorilo pitanje zašto onda i za toplijeg vremena koriste tunele koji im ne skraćuju značajno put.

Analizirajući očekivanja sudionika istraživanja o šetnjama različitim sredinama, ispostavilo se da su pretpostavljali kako će ih šetnja na otvorenom učiniti sretnijima, ali nisu očekivali da će se osjećati toliko znatno bolje. Drugim riječima, podcijenili su moć prirode.

U zaključku studije navodi se kako kretanje prirodom, zbog učinkovitog podizanja raspoloženja, mora biti češće. Međutim, ako ne doživimo stvari koje nas čine sretnima, teško da ćemo biti motivirani potražiti sreću na tim mjestima, zaključuju znanstvenici.

Znajući ovo, zagrebačkim studentima zasigurno će biti lakše penjati na Medvednicu, ali valja imati na umu to da je za sreću potrebno propustiti tulum noć prije, jer mamurluk je zabavan samo u varijanti filma.

Prednosti boravka u prirodi

Znanstvenih dokaza o tome kako nas vrijeme provedeno u prirodi čini zdravijima i sretnijima u posljednje vrijeme sve je više, a znanstvenici se bave raznim pitanjima, od toga koliko je vremena potrebno biti vani, koliko je bitno kamo odlazimo i koliko zapravo vrijedi u zgusnutom dnevnom rasporedu pronaći i vrijeme za prirodu.

Već sama činjenica da ćete morati ustati, maknuti se od zaslona u koji gledate veći dio dana i krenuti dovoljan je razlog da u dnevni raspored ugurate i izlaske na zrak, tim više što će vas izlaganje prirodnom svjetlu napuniti dozom vitamina D koji će vam prema nekim istraživanjima podići produktivnost na poslu.

Vitamin D dobit ćete već i izlaskom na zrak u urbanoj sredini izložite li se suncu, no brojna istraživanja daju prednost baš prirodnom okruženju.

Izloženost ljudi prirodnom okruženju, pa čak i obilježjima koja ih podsjećaju na prirodu, pokazuje tendenciju smanjenog odgovora na stresna stanja pa nam boravak u prirodi smanjuje krvni tlak, regulira otkucaje srca i podiže raspoloženje.

Istraživanjima su utvrđene i psihološke blagodati boravka u prirodi, kako na opće psihičko stanje, tako i na bolju kognitivnu funkciju. Već i odlaskom u urbane prirodne oaze, poput parkova, ljudi pokazuju više pozitivnih emocija i vitalnosti nego kad su u zatvorenom prostoru.

Ideja o blagodatima prirode za čovjeka počela se razvijati 80-ih godina prošlog stoljeća. Krenulo je s hipotezom o biofiliji, teoriji po kojoj je ljudima urođena želja za povezivanje s prirodom, a potom je uslijedio shinrin-yoku. Istraživači ovog japanskog koncepta otkrili su niz fizioloških i psiholoških koristi koje nam donosi apsorbiranje šumske atmosfere. Neka kasnija istraživanja na globalnoj razini ukazala su i na to da vrijeme provedeno u prirodi može pozitivno djelovati na sposobnost fokusiranja, povećati kreativnost, smanjiti rizik od depresije i čak nam omogućiti duži život.

U kojem obliku i u kojim dozama konzumirati prirodu?

U urbanim gradskim sredinama šume i divljina nisu lako dostupne, no u više je istraživanja dokazano da pozitivne učinke ima i zeleni gradski okoliš.

Znanstvenici u Finskoj proučavali su kako pauza za ručak može pomoći zaposlenicima da se oporave od stresa na poslu i zaključili da već mala udarna doza prirode može povećati njihovu učinkovitost. Tijekom dva proljetna i jesenska tjedna dio sudionika istraživanja šetao se 15 minuta tijekom pauze parkom, drugi dio sudionika odlazio je na vježbe za opuštanje u zatvorenom prostoru, dok je kontrolna skupina odlazila, kao i obično, na ručak.

Skupina koja je prakticirala vježbe opuštanja doživjela je porast osjećaja opuštenosti, no znanstvenike je iznenadilo to da je ista učinkovitost zabilježena i kod sudionika koji su se šetali parkom, a koji su pritom osjetili i veću odvojenost od posla te više uživali u svom odmoru.

Kod obje skupine zabilježen je porast koncentracije i smanjen napor u obavljanju poslova tijekom poslijepodnevnih sati pa znanstvenici zaključuju kako 'obje aktivnosti mogu pomoći zaposlenicima obnoviti resurse potrebne za kvalitetno obavljanje posla tijekom radnog dana'.

Britanski znanstvenici su se pak pozabavili pitanjem u kojim dozama treba uzimati prirodu da bi pozitivno djelovala na naše mentalno zdravlje. Iako bi mnogi pomislili 'što više, to bolje', istraživanje provedeno na 1252 sudionika pokazalo je da, kad govorimo o podizanju samopoštovanja i raspoloženja, najveći učinak osjetimo u prvih pet minuta izloženosti prirodi.

Pokazalo se također da su rezultati podjednaki bez obzira posegnemo li za zelenilom u seoskim, šumskim ili urbanim sredinama, ali i da učinkovitost raste ako zelenilu dodamo vodene površine.

Kako osigurati potrebnu dozu prirode

Tehnološki divovi već imaju odgovor. Microsoft je svojim zaposlenicima ponudio prostore za poslovne sastanke u kućama na drvetu, a Amazonovi zaposlenici na raspolaganju imaju tri staklene kupole ispunjene raznim biljkama i vodopadima.

Tvrtka čijem proizvodu brojne slavne osobe mogu zahvaliti besprijekoran izgled za zadovoljstvo na licima svojih zaposlenika nije upregnula Photoshop. Adobe je na krovu svoje zgrade u Londonu zaposlenicima napravio park, a na istom tom krovu na raspolaganju im je i staza za trčanje.

Američka trgovačka tvrtka LL Bean nudi nešto jeftinije, ali ništa manje učinkovito rješenje pa su svoje dvorane za sastanke izmjestili na otvoreno, a sve je više tvrtki koje svoje zaposlenike potiču da održavaju radne sastanke tijekom šetnje parkom.

Kako mnogi nemaju tu sreću raditi za tehnološke divove, za svoju dozu prirode morat će se pobrinuti sami, što zapravo uopće nije tako velik izazov.

Prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama, nije nužno provesti u komadu sat vremena dnevno u prirodi da biste osjetili njezine blagodati pa slobodno razlomite to u manje periode. Stres od prometne gužve ili gradskog prijevoznika ublažite tako da parkirate dalje ili izađete iz tramvaja nekoliko stanica ranije pa do posla prošećete zelenim površinama. Isto tako, ručak si možete ponijeti od kuće i pojesti ga tijekom pauze u parku.

Ove kratke akcije izlaganja prirodi, pokazala su dosadašnja istraživanja, pružaju kratkoročne pogodnosti, međutim postoje naznake da bi, kad su u pitanju stres i njegove posljedice, pozitivni učinci mogli biti i dugoročni, no o tome treba provesti još znanstvenih studija.