Svi se pitaju kakva je budućnost popularnih splavova na Dunavu, sinonima za hedonističku party scenu u glavnom gradu Srbije, gdje su se rado provodili i mnogi Hrvati budući da se moraju postupno ukloniti kako bi se napravilo mjesta za gradnju luksuznih stanova, barova i trgovina
Već 20 godina popularni bar Zappa Barka nalazi se usidren na Dunavu u središtu Beograda gdje je luda zabava do jutra bila zagarantirana uz DJ-e i živu svirku, piše The Guardian.
No u lipnju 2024. opskrba splava strujom iznenada je prekinuta, a omiljena party destinacija premještena je na novo odredište daleko od središta grada.
vezane vijesti
Ovaj bar na vodi bio jedan od beogradskih splavova koji se od 1960-ih grade na dvije beogradske rijeke, Dunavu i Savi. Mještani ih koriste ljeti kao mjesta za odmor uz obalu, okupljajući se s prijateljima na roštilju. Obitelji mogu kupiti svoje vezove na 99 godina te renovirati svoju kućicu prema određenim parametrima.
Ali otprilike u vrijeme kada se Jugoslavija raspala ranih 1990-ih, nova vrsta hedonističkog splavskog života uzela je maha. Građani su privezali velike splavove i pretvorili ih u barove i klubove, negdje uz zvuke techna, drugi su pak kopirali poznate gradske kafane. Bendovi romskih trubača okupili bi gomilu u gradu da ih prati ulicama i na splavu gdje bi zabava zapravo počela.
No ljudi koji žive u blizini rijeke počeli su se žaliti da splavovi izmiču kontroli: bili su neregulirani, zakoni o izdavanju dozvola bili su slabi, zabave su bile divlje...
Uklanjanje splavova
Najlegendarniji splav bio je Cmi Panter, koji je svjetsku pozornost izazvao 2008. kada je slavni bend The Police nakon koncerta u beogradskoj Areni svratio upravo tamo. Požar kasnije te godine uništio je splav. Uzrok je bio nepoznat, ali ljudi koji su živjeli u blizini rijeke počeli su se žaliti da splavovi izmiču kontroli: bili su neregulirani, zakoni o izdavanju dozvola bili su slabi, zabave su bile divlje i ponekad nasilne. Mnogi su se žalili da ne mogu ni doći do rijeke te ih je stalna buka izluđivala noću, a skupine za zaštitu okoliša žalile su se na štetu rijekama uzrokovanu lošim gospodarenjem otpadom.
Nakon pandemije 2022. beogradski gradonačelnik Aleksandar Šapić uvažio je te zahtjeve te je dekretom donio mjere za uklanjanje najmanje dvije trećine od 300 splavova koji su duž rijeka u središtu grada. Do sada ih je odvučeno više od 70, uključujući i 10 velikih party splavova koji su odvezeni na novu, doduše privremenu lokaciju nekoliko kilometara dalje između mostova Ada i Gazela.
Zappa Barka je bio jedan od njih. DJ Marko Milić rekao je da je posjećenost ovoga ljeta bila dobra, jer su Beograđani hrlili podržati svoje omiljene splavove unatoč promjeni lokacije. Sada je, međutim, teglenica prilično mrtva. Milić je znao nastupati pred stotinama vikendom, ali je toplu listopadsku subotnju večer vrtio ritmove za samo pet ljudi. 'Previše smo daleko pa se više nitko ne može zamarati da dođe ovamo', rekao je. Vjeruje da imaju dvije godine prije nego što se ponovno presele dalje - daleko izvan grada.
Zappa je čak imao sreće, relativno govoreći. Mnogi drugi manji klubovi splavovi, poput legendarnog 20/44, odvučeni su oko 20 km uzvodno do svojevrsnog 'groblja splavova' gdje su ostavljeni da istrunu ili ih netko opljačka. Malo je upozorenja dano vlasnicima. Gradsko vijeće jednostavno im je prekinulo opskrbu strujom i vodom prije nego što se na njih spustilo tegljenim brodom.
Beograđani su podijeljen oko uklanjanja splavova. Milica Jovanović jedna je od brojnih Beograđanki koje je gubitak kluba 20/44 duboko ožalostio. 'To je bila moja crkva i to se ne može nadomjestiti', rekla je. Jovanović je dodala i da je micanjem splavova 'zbrisana cijela društvena scena jedne generacije'.
No neki Beograđani su poprilično opušteniji po tom pitanju. Vlasnik brodskog bara Brodić, starog 30 godina, Bane Susić, kaže da bi dočekao mirniji život ako ga presele dalje niz rijeku. 'Već smo proveli svoje najbolje dane ovdje. Sada obala izgleda čistije, više kao moderan funkcionalan grad, bez svih ovih struktura koje guše rijeku', smatra on.
Neki su u početku podržali mjere, ali sada žale. Maja Đurić bila je zainteresirana za regulaciju iz ekoloških razloga, ali je shvatila da se društvena funkcija koju imaju mnogi splavovi zamjenjuje sterilnom, blještavom obalom rijeke, namijenjenom uglavnom eliti. 'Ono čemu svjedočimo je puzanje komercijalizacije s vrlo malo transparentnosti i još manje savjetovanja sa zajednicom', rekla je.
Jedan od primjera je golemi i kontroverzni projekt 'Belgrade Waterfront', odnosno 'Beograd na vodi', koji je osmišljen 2014. i na kojem su u tijeku građevinski radovi uz rijeku. Čitavi dijelovi starog Beograda su 'očišćeni' kako bi se napravio prostor za izgradnju luksuznih stanova, otmjenih barova i trgovina. Mještani su istjerani iz svojih domova, a diljem grada su se održali masovni prosvjedi. No, malo je prosvjeda koji izbijaju zbog splavova, jer se oni događaju na suptilniji način. Ipak, to je dio šireg trenda Beograda koji gubi svoje underground barove i neovisna mjesta zbog brzog razvoja. Ova promjena gura ljude natrag na privatne splavove, piše The Guardian.
Jedan od zagovornika privatnih splavova je Nikola Tošić, čija obitelj već 40 godina posjeduje prekrasnu drvenu kućicu splav na mirnoj strani poluotoka Ade Ciganlije. Područje je okruženo prirodom i čini se kilometrima daleko od urbanog života, iako je udaljeno samo 20 minuta vožnje autobusom i pješice od jezera Ada. Za Tošića, splavovi su namijenjeni druženjima s prijateljima i obitelj i nemaju nikakve veze sa party brodovima koji su se pojavili 1990-ih.
'Ovdje dođemo s prijateljima na roštilj, na kupanje, opuštanje nakon posla... Susjedi pomažu jedni drugima, svi smo iz različitih sredina... Splavovi nas spajaju, to je naš život...', zaključio je.
