Kardiovaskularne bolesti i danas su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, ali i vodeći uzrok smrtnosti žena. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati kardiovaskularnim bolestima na 17,7 milijuna, što je 31 posto ukupne globalne smrtnosti.

Na kardiovaskularne bolesti snažan utjecaj imaju brojni rizični čimbenici, kao što su hipertenzija, dijabetes, pušenje i konzumacija alkohola. Ali prema studiji koju je provelo Sveučilište Queen Mary u Londonu, određene osobine koje nas obilježavaju bar u nekom periodu života vjerojatno utječu na starenje srca.

Rezultati, objavljeni u European Heart Journal – Cardiovascular Imaging, naglašavaju da su ljudi čije je mentalno zdravlje osjetljivije izloženiji riziku od razvoja problema sa srcem.

Crte ličnosti kao čimbenik rizika za bolesti srca

Istraživači su analizirali podatke više od 36 tisuća ljudi, prikupljenih iz UK Biobanka, koji su ispunili upitnik o svojoj osobnosti i obavili skeniranje. Prosječna dob ispitanika bila je 63,9 godina, s većim udjelom žena (52,2 posto).

Rezultati su pokazali da ljudi s crtama ličnosti klasificiranim kao neurotičnost, kao što su nestabilno raspoloženje, pretjerana zabrinutost, tjeskoba, razdražljivost, nesigurnost i tuga, imaju veću vjerojatnost za razvoj srčanih problema.

'Viši stupanj neurotičnosti povezan je s manjim volumenom lijeve i desne klijetke, nižom masom lijeve klijetke, većom koncentričnosti (veći omjer mase i volumena lijeve klijetke) te većom fibrozom miokarda i krutosti arterija', objašnjava studija.

Spomenute crte ličnosti povezane su sa slabijim radom obje klijetke, a u studiji se navodi da su ti odnosi bili neovisni o tradicionalnim vaskularnim čimbenicima rizika i snažnije izraženi kod muškaraca nego kod žena.

'Negativna emocionalna stanja, uključujući neurotičnost, povezana su s većim srčanim rizikom i smrtnošću', kažu istraživači.

Kakva je poveznica između mentalnog i kardiovaskularnog zdravlja?

'Postoje važne poveznice između mentalnog zdravlja i kardiovaskularnih ishoda, a naša je studija otkrila da se štetne promjene na srcu snažnije vide kod ljudi s neurotičnim crtama osobnosti, kao što su tjeskoba, depresija i pretjerana zabrinutost', kaže Steffen Petersen, profesor kardiovaskularne medicine na Sveučilištu Queen Mary u Londonu.

Istraživači su također naveli da su njihovi rezultati bili valjani čak i kada su u obzir uzeti drugi čimbenici rizika, poput pušenja, težine ili čak godina. Prema svemu sudeći, čini se da neurotična ponašanja utječu na prerano starenje srca. Međutim mehanizmi na kojima se temelje te izmjene tek treba definirati.

Profesor Petersen rekao je da će njegov tim sada nastojati razumjeti kako te crte ličnosti dugoročno utječu na rad srca i rizik od srčanih bolesti.

James Leiper, pomoćnik ravnatelja British Heart Foundationa, rekao je: 'Znamo da poremećaji mentalnog zdravlja mogu povećati rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava, a ovo važno istraživanje pokazuje da određene osobine ličnosti - koje mogu biti rani znakovi stanja mentalnog zdravlja – mogu dovesti do promjena koje su sinonim za starenje srca.'

'Ova studija naglašava potrebu da zdravstveni djelatnici budu svjesni toga da pacijenti koji su izloženi većem riziku od razvoja određenih mentalnih stanja mogu imati velike koristi od pružene podrške, a time bi im se ujedno smanjio rizik od srčanih problema', napominje.