Nema sumnje, mozak se mijenja s godinama, a istraživanja pokazuju da se smanjuje oko pet posto po desetljeću počevši od 40. godine. No kad uđemo u 50-e i 60-e, što možemo očekivati da će mu se dogoditi?

Koje se male greške mogu pripisati normalnom starenju mozga, a što može značiti nešto ozbiljnije? Evo što kažu liječnici.

Promjene koje možete očekivati nakon što navršite 50

U 50-ima se mozak smanjuje. 'Korteks – vanjski sloj mozga – postaje tanji, mijelinska ovojnica koja okružuje vlakna neurona može početi propadati, a receptori se ne aktiviraju tako brzo,' objasnio je dr. Dylan Wint, neurolog i neuropsihijatar s Klinike Cleveland.

Uz to, većina ljudi je još uvijek prilično bistra u 50-ima, ali bi lako mogli početi primjećivati određene promjene. 'U 50-ima kognitivne funkcije, kao što su prisjećanje imena i brojeva na zahtjev, brzina obrade, brzo mijenjanje zadataka i prostorne vještine, mogu se smanjiti', rekao je Wint. 'A taj negativan trend će se nastaviti u narednim desetljećima.'

Što je još primjetnije, tijekom tog vremena uočava se suptilan pad u onome što se naziva epizodno pamćenje ili 'mentalni dnevnik koji uključuje 'metaoznake', kao što je podatak tko je bio prisutan na sastanku prošli tjedan i koji dan je taj sastanak održan', rekao je Wint. 'S druge strane, drugi aspekti spoznaje, poput moralnog prosuđivanja, mudrosti i emocionalne regulacije, obično se nastavljaju poboljšavati tijekom ovog razdoblja', dodaje.

Dr. Dale Bredesen, istraživač neuroznanosti na Pacific Neuroscience Institute, dodao je da hormonalne promjene mogu pridonijeti i kognitivnim promjenama. 'U 50-ima tipično dolazi do hormonalnih promjena zbog menopauze kod žena, odnosno andropauze kod muškaraca', rekao je. 'Kognitivni pad može se dogoditi zbog naglog pada hormona, kao što je pad estradiola povezan s menopauzom. Ljudi se također često suočavaju s više nakupljanja masnoće u 50-ima, što je povezano s kognitivnim padom.'

Ulaskom u 60-e, kako kaže Wint, smanjenje mozga postaje primjetnije. 'Iako zadržavamo akumulirano znanje za cijeli život, mozak postaje manje učinkovit u pristupu tom znanju i njegovom dodavanju', objasnio je. Bredesen primjećuje da problemi za koje je vjerojatnije da će se pojaviti u 60-ima, poput bolesti srca i kronične upale, mogu dodatno pridonijeti kognitivnom padu.

Što su normalni znakovi starenja mozga, a kada se trebamo zabrinuti

Normalno je doživjeti određeni kognitivni pad kako starimo. Ali kada je zaboravnost znak nečeg ozbiljnijeg?

'Najistaknutiji učinak tipičnog starenja vjerojatno je usporavanje mentalnih procesa, posebice smišljanje imena, mijenjanje zadataka, mijenjanje ukorijenjenih navika i uključivanje novih informacija', rekao je Wint. 'Naš mozak obično kompenzira te promjene, tako da još uvijek možemo neovisno funkcionirati.'

Kognitivni pad postaje zabrinjavajući kada počne ometati svakodnevno funkcioniranje. 'To nikad nije normalno i formalno se zove demencija', rekao je Wint. 'Međutim između tipičnog kognitivnog starenja i demencije nalazi se zona blagog kognitivnog oštećenja (MCI) - a može biti potrebno formalno testiranje da se to otkrije - ali ne ometa rutinske dnevne aktivnosti. Oko 50 posto ljudi s MCI-jem će napredovati do razvoja demencije u sljedećih tri do pet godina', kaže.

Ako patite od zaboravnosti, problema s komunikacijom ili imate drugih simptome koji vas zabrinjavaju, Wint je predložio da razmislite o konzultacijama sa stručnjakom.

'To ne znači da imate Alzheimerovu bolest ili neku drugu vrstu demencije, ali stručnjak može pomoći u sužavanju uzroka i svih potencijalnih tretmana ili promjena načina života koje bi mogle biti od pomoći', rekao je.

Kako mozak održati zdravim usprkos starenju

Iako se ne može puno učiniti u vezi s prirodnim smanjenjem mozga koje dolazi sa starenjem, i Wint i Bredesen naglašavaju su da životni stil može učiniti veliku razliku za mozak.

'Tjelovježba ima najveći učinak na zdravlje mozga', rekao je Wint. 'Redovito umjereno aerobno vježbanje smanjuje rizik od kognitivnog pada. Također je važno ostati socijalno povezan dok starimo, jer bogata osobna društvena mreža pruža podršku, smanjuje stres, bori se protiv depresije i pojačava intelektualnu stimulaciju', dodaje.

Budući da su mnoga medicinska stanja usko povezana s padom funkcije mozga, održavanje zdravlja tijela velika je komponenta održavanja i zdravlja mozga. 'Održavajte krvni tlak i težinu na zdravoj razini, uzimajte lijekove kako je propisano, smanjite unos soli i šećera na minimum, ostanite aktivni te ostanite društveno povezani i pozitivni', savjetuje je Wint. 'Kvaliteta sna također je vrlo važna i trebali biste posjetiti stručnjaka u slučaju neadekvatne količine ili kvalitete sna.'

Bredesen dodaje da zdravlje mozga treba smatrati cjeloživotnim ciljem, pa ako ste u 20-ima ili 30-ima, važno je sada poduzeti korake. 'Pokušajte izbjegavati prerađenu hranu, izbjegavajte prekomjernu konzumaciju alkohola, izbjegavajte pušenje, ali i gubitak sna i veliki stres te održavajte mikrobiom crijeva i oralni mikrobiom optimalnim', rekao je.

Starenje se događa htjeli mi to ili ne. No kako su i Wint i Bredesen naglasili, životni stil može učiniti veliku razliku u brzini opadanja zdravlja mozga te određivanja hoćete li kasnije razviti demenciju. Zato počnite sada - vaš um i pamćenje bit će biti zahvalni.