Ako ovih dana kišete, suze li vam oči ili curi li vam nos, a niste prehlađeni ili nemate temperaturu, vrlo vjerojatno ste alergični na ambroziju jer uskoro ulazimo u razdoblje kad su simptomi alergije na ovu biljku najjači
Ambrozija je alergena biljka koja proizvodi velike količine peludi koji kod ljudi izaziva alergije. Nalazimo je posvuda, pokraj puteva, uz ceste, željezničke pruge, uz obale potoka i rijeka, u zapuštenim dvorištima…
Tek kad počinje cvjetanje ovog korova koje traje i tijekom jeseni, simptomi osoba koje su alergične na ambroziju sve su izraženiji.
'Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) u narodu poznata kao kratka ambrozija, limundžik, partizanka, fazanuša, pelinolisna ambrozija, samonikla je biljka južnih predjela Sjeverne Amerike, unesena u Europu sredinom 20. stoljeća kao slijepi putnik u sjemenu lucerne, pšenice i crvene djeteline. Raste uz putove, duž vodotoka, željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, zapuštenim vrtovima i gradilištima. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama. Ambrozija je jednogodišnja biljka koja doseže visinu i do 150 centimetara, stabljika je tupo četverouglasta, razgranata i obrasla dlačicama. Listovi su dugi 4 do 10 centimetara, jajolikog oblika, dlakavi te višestruko perasto razdijeljeni', objašnjava dipl. ing. Ana Večenaj iz Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
SAVJETI ZA ALERGIČARE
Evo kako spriječiti pojavu simptoma
- Za vrijeme sezone cvatnje ambrozije zatvorite prozore stana ili kuće, a isto tako prozore automobila tijekom putovanja.
- U vrijeme visokih koncentracija izbjegavajte provjetravanje prostorija.
- Kao dugoročnu, iako skupu investiciju, planirajte nabavu klima uređaja jer oni smanjuju količinu peludi za 90 posto.
- Ne sušite rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi.
- Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena.
- Četkajte i perite kućne ljubimce, jer oni također skupljaju pelud.
- Za odlazak u prirodu izaberite dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže.
- Nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite.
- Nosite zaštitnu masku prilikom izlaska iz kuće ako je to neophodno za vrijeme suhih i vjetrovitih dana.
- Izbjegavajte pušenje, sprejeve protiv insekata i slične iritanse jer pojačavaju simptome alergije.
- Izbjegavajte namirnice koje izazivaju sličnu alergijsku reakciju, a to su u slučaju ambrozije lubenice, dinje, banane, tikvice i kamilica.
- Redovito pratite alergijski semafor i bioprognozu (www.stampar.hr) te sukladno tome organizirajte dnevne aktivnosti.
- Besplatno preuzmite i koristite mobilnu aplikaciju 'Peludna prognoza' za pametne telefone.
- Informirajte se o Peludnom kalendaru za određeno klimatsko i vegetacijsko područje.
- Redovito uzimajte terapiju koju vam je propisao liječnik.
Izuzetna prilagodljivost, plodonosnost i otpornost svrstava ambroziju u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi čiji se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našeg podneblja, objašnjava A. Večenaj.
'Ambrozija godišnje prosječno proizvede oko 60 000 sjemenki, a sjeme je izrazito otporno te može preživjeti i do 30 godina u zemlji. U našim krajevima ambrozija niče sredinom travnja, a cvatnja započinje početkom srpnja i traje do pojave prvih mrazeva. Pelud ambrozije ima jak alergijski potencijal. Zbog svog aerodinamičnog oblika lako se prenosi zračnim strujama na velike udaljenosti, čak i u predjele gdje sama biljka nije teritorijalno zabilježena. Najviše dnevne koncentracije peludi ambrozije u zraku su potkraj kolovoza i početkom rujna. Alergijske reakcije mogu se pojaviti već pri koncentraciji 20 do 30 peludnih zrnaca u m3 zraka u osoba osjetljivih na tu pelud', kaže dodajući kako se osobe koje su osjetljive na pelud ambrozije savjetuje praćenje dnevnog izvješća i peludne prognoze, kao i korištenje peludnog kalendara.
Podizanje svijesti građana o značaju problema, edukacija o izgledu biljke te korištenje dostupnih informacija o trenutnim koncentracijama peludi ambrozije radi preporuka građanima, kaže A. Večenaj, neke su od osnovnih aktivnosti Laboratorija za aerobiologiju NZZJZ 'Dr. Andrija Štampar'.
vezane vijesti
'U slučaju nalaska pojedinačnih biljaka preporučuje se čupanje biljke s korijenom. Preporučuje se pri tom koristiti zaštitne rukavice, kako ne bi došlo do oštećenja kože i kontaktnog dermatitisa. Ako se radi o većim površinama, preporučuje se košnja, koju je potrebno provesti prije cvatnje, koseći manje od pet centimetara od tla. Za velike površine koriste se kemijska sredstva. Postupak iskorjenjivanja biljke ambrozije treba provesti i u gradskim vrtovima, jer s obzirom da se pelud ambrozije širi vjetrom, čak i mala nalazišta na nekom području mogu izazvati smetnje i poteškoće. S obzirom na to da ambrozija cvate u kolovozu i koncentracija peludi u zraku dostiže visoke vrijednosti, vrlo je važno znati da akcije uništavanja ambrozije (čupanje, košenje..) ne provodimo u kolovozu jer se trešnjom biljke koncentracija peludi iste može višestruko povećati i time uzrokovati opsežnije tegobe alergičnim osobama', objasnila je.
Grad Zagreb je pokrenuo inicijativu 'Zagreb bez ambrozije' za uklanjanje ambrozije iz dvorišta, vrtova, neobrađenih zemljišta, javnih zelenih površina te uz javne prometnice.
'U sklopu inicijative održavaju se i edukativna predavanja po gradskim četvrtima na temu ambrozije i peludnih alergija. Također, važno je naglasiti kako su donesene i zakonske obveze vezane uz kontrolu širenja biljke: Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije Ambrosia artemisiifolia L., NN 72/07, dokumenti Grada Zagreba: Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 3/2014, 16/2014, 22/2014) i Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 5/2015). Umrežavanje svih ključnih dionika (kliničkih i preventivnih zdravstvenih institucija, udruga pacijenata, medija…) nužna je stavka u nastavku provedbe ovih aktivnosti u svrhu i daljnjeg pružanja što bolje informacije građanima', podsjeća dipl.ing. A. Večenaj.
