Termin 'plave zone' skovao je Dan Buettner, istraživač i autor, koji je s timom znanstvenika, demografa i antropologa identificirao pet regija s najvećom koncentracijom stogodišnjaka: Ikarija (Grčka), Ogliastra, Sardinija (Italija), Okinawa (Japan), Nicoya (Kostarika) i Loma Linda (Kalifornija, SAD).

U ovim područjima, ljudi dožive 100 godina deset puta češće nego u Sjedinjenim Američkim Državama. No, nije samo riječ o dugovječnosti, već i o kvaliteti života - stanovnici 'plavih zona' uživaju u iznimnom zdravlju i vitalnosti i u poodmakloj dobi.

Istraživanje plavih zona otkrilo je devet zajedničkih karakteristika, nazvanih 'power 9', koje doprinose dugovječnosti, a koje možemo primijeniti i mi u svom svakodnevnom životu jer i male promjene mogu imati veliki utjecaj na zdravlje i dobrobit.

Evo kojih se pet ključnih navika mogu lako integrirati u svakodnevni život:

1. Kretanje kao potreba: Aktivnost bez teretane

Stanovnici 'plavih zona' ne provode sate u teretanama. Umjesto toga, njihovo okruženje ih potiče na kretanje. Vrtlarenje, hodanje, obavljanje kućanskih poslova – sve su to aktivnosti koje su integrirane u njihov svakodnevni život. Primjerice, pastiri u Sardiniji svakodnevno prelaze kilometre planinskim terenom, a stanovnici Okinawe provode puno vremena na podu, ustajući i sjedajući više puta dnevno, što jača njihovu snagu i fleksibilnost.

2. Prehrana utemeljena na namirnicama biljnog podrijetla

Prehrana u 'plavim zonama' je pretežno biljna. Oko 95 posto njihove prehrane čine cjelovite namirnice biljnog podrijetla, poput povrća, voća, cjelovitih žitarica i, posebno, mahunarki. Meso se konzumira rijetko, u prosjeku samo pet puta mjesečno, i to u malim porcijama. Tradicionalna sardinijska minestrone juha, bogata povrćem i mahunarkama, primjer je jednostavnog, a hranjivog obroka koji je temelj prehrane u 'plavim zonama'.

Stanovnici Okinawe prakticiraju 'Hara hachi bu' - konfucijansku mantru koja ih podsjeća da prestanu jesti kada su 80 posto siti. Ovaj princip pomaže u izbjegavanju prejedanja i održavanju zdrave tjelesne težine.

3. Svrha života: 'Ikigai' i 'plan de vida'

Stanovnici 'plavih zona' imaju snažan osjećaj svrhe. Okinawljani to nazivaju 'Ikigai', a stanovnici Nicoye 'plan de vida' – razlog zašto se bude ujutro. Osjećaj svrhe i doprinosa zajednici daje smisao životu i motivaciju za aktivan i ispunjen život.

4. Upravljanje stresom: Vrijeme za odmor i obitelj

Stanovnici 'plavih zona' znaju kako se nositi sa stresom. Bilo da se radi o molitvi, popodnevnom odmoru, druženju s prijateljima uz čašu vina ili njegovanju obiteljskih veza, oni pronalaze načine za opuštanje i smanjenje stresa. Redoviti popodnevni odmor, 'siesta', uobičajena je praksa na Ikariji i doprinosi smanjenju rizika od srčanih bolesti.

5. Zajednica i pripadnost: 'Moai' i obiteljske veze

Snažne društvene veze ključne su za dugovječnost u 'plavim zonama'. Stanovnici Okinawe formiraju 'moai' – grupe od pet prijatelja koji se obvezuju jedni drugima za cijeli život, pružajući si emocionalnu i financijsku potporu. Obiteljske veze su također iznimno važne, a stariji članovi obitelji često žive s mlađima, što doprinosi osjećaju pripadnosti i smanjuje rizik od bolesti i smrtnosti.