Ljevaci čine oko 10 posto populacije, no čini se da ponekad društvo potpuno zaboravi na njih. Gadgeti, kuhinjska pomagala i niz drugih stvari dizajnirani su da baš pristaju u desnu ruku, a ljevaci se jednostavno moraju snalaziti. No po čemu se još ljevaci razlikuju od brojnijih dešnjaka?
Što uzrokuje da netko postane ljevak? Znanstvenici nisu baš sigurni, ali istraživanja ukazuje da s radi o složenoj suradnji između gena i okoline. Iako 'ljevoruki' gen nije identificiran, činjenica je da ljevaci u obitelji najčešće imaju veći broj ljevorukih članova, piše Huffington Post.
Ljevaci drugačije čuju govor
Rezultati studije koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Georgetown Medical Centera pokazali su da ljevaci za razliku od dešnjaka prilikom slušanja znatno lakše mogu čuti brzo mijenjanje zvukova. Znanstvenici koji su proveli studiju koja je objavljena u Neuroscienceu 2012. godine utvrdili su da se lijeve i desne polutke mozga specijaliziraju za različite zvukove. Lijeva hemisfera, koja kontrolira desnu ruku, voli promjenjive zvukove kao što su konsonantni, dok desna hemisfera, koja kontrolira lijevu ruku, voli zvukove koji se polako mijenjaju, poput slogova ili intonacije. Stručnjaci smatraju da bi ovo istraživanje u konačnici moglo dovesti do boljeg liječenja moždanog udara i jezičnih poremećaja.
I kod neandertalaca ljevaci su bili u manjini
Popularnost dešnjaka nije samo moderni fenomen. Naime, ispostavilo se da ljudi već više od 500 tisuća godina dominantno koriste desnu ruku, a do tog zaključka došli su znanstvenici sa Sveučilišta u Kanzasu i to proučavanjem zubi neandertalaca. Studija, objavljena u magazinu Laterality, pokazala je da su naši davni, davni pretci prilikom jedenja hrane životinjskog porijekla jednu stranu hrane držali rukom, a drugu zubima, a sudeći prema istrošenosti zuba, naši preci više su se koristili lijevom negoli desnom rukom.
Dominantna ruka može odrediti vaše zdravlje
Svega oko 10 posto populacije je ljevoruko, a zapanjujuć je podatak da je čak 20 posto osoba koje pate od šizorfenije ljevoruko. Slučajnost? Vjerojatno ne, kažu znanstvenici koji su u istraživanjima otkrili i kako su ljevaci skloniji disleksiji, ADHD-u i određenim poremećajima raspoloženja. Znanstvenici još uvijek ne znaju kako to točno objasniti, no smatraju da ima veze s povezanosti unutar mozga. Mozak je podijeljen na lijevu i desnu stranu, a i ljevaci i dešnjaci oslanjaju se na lijevu polutku za zadatke kao što je govor. Ipak, oko 30 posto ljevorukih ljudi naklonjeno je desnoj hemisferi, ili nema dominantnu hemisferu. Prema riječima znanstvenika, znatno je učinkovitije imati jednu hemisferu mozga dominantnu, stoga su ljevaci u većem riziku od poremećaja prilikom učenja i poremećaja mozga.
Međutim, ljevaci mogu imati prednost pred drugim zdravstvenim stanjima, pa tako rjeđe obolijevaju od artritisa i čireva.
Ljevaci su bolji umjetnici
Prema istraživanju objavljenom u časopisu American Journal of Psychology, postoje dokazi da su ljevaci bolji u divergentnom razmišljanju, metodi generiranja ideja koja istražuje veći broj mogućih rješenja. Znanstvenici su utvrdili da ljevaci uspješnije ostvaruju karijere u umjetnosti, glazbi, sportu i informacijskoj tehnologiji.
Ljevaci češće pobjeđuju na izborima
Jedno od brojnih istraživanja pokazali su kako je iznenađujuće visok postotak posljednjih nekoliko američkih predsjednika bili ljevaci. U tom postotku nalazi se tako čak sedam posljednjih američkih predsjednika, Barack Obama, Bill Clinton, George HW Bush, a Gerald Ford, kao i predsjednici James Garfield i Harry Truman. Iako neki znanstvenici smatraju kako je to puka slučajnosti, nedavna nizozemska studija pokazala je kako se ljevaci bolje snalaze u televizijskim debatama. Naime ljudi pokrete desne ruke tumače kao 'dobre', a one s lijevom rukom kao 'loše', a televizija prikazuje zrcalnu sliku.
Ljevaci su bolji sportaši
Golf legenda Phil Mickelson, teniski as Rafael Nadal, boksački prvak Oscar de la Hoya – svi oni su ljevaci. Prema riječima stručnjaka, ljevaci su bolji u sportovima koji uključuju dva protivnika, kao šti su tenis, boks i baseball.
Ljevaci su plašljiviji
Istraživanja pokazuju kako ljevake lakše savlada strah nego li dešnjake. Kada se suoče sa strašnim događajem, pa makar on bio i na filmu, ljevaci su podložniji strahu i češće pate od pate od posttraumatskog stresa. Prema riječima znanstvenika, dvije strane mozga imaju različite uloge u PTSP-u i desna strana mozga uključena je prilikom osjećaja straha.
Ljevaci se lakše naljute
Prema malom istraživanju objavljenom u časopisu The Journal of Nervous and Mental Disease, ljevaci su skloniji negativnim emocijama, osim toga potrebno im je više vremena sa obrade osjećaje.
Ljevaci češće osjećaju neugodu
Znanstvenici zaključuju kako su ljevaci često stidljivi samo-promatrači. U istraživanju provedenom na Sveučilištu Abertay pokazalo je kako se ljevaci češće brinu o mogućnosti pogreške te da ih kritike znatno više pogađaju nego dešnjake. U usporedbu s dešnjacima, ljevaci češće oklijevaju, te su stidljiviji i zbunjeniji.
