DR. ZDENKO STANEC

Pionir plastične kirurgije koji je spasio živote tisuća žena otkriva sve što trebate znati o mastektomiji

24.09.2017 u 17:12

Bionic
Reading

Karcinom dojke najčešći je zloćudni tumor od kojeg obolijevaju žene svih dobnih skupina, a najveća učestalost je u dobi između 45. i 70. godine života. Godišnje od raka dojke oboli 2.500 žena u Hrvatskoj, od kojih otprilike 1.000 izgubi borbu protiv te zloćudne bolesti. Prof. dr. Zdenko Stanec, predstojnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju u KB-u Dubrava, otkriva sve što trebate znati o mastektomiji te prevenciji te opake bolesti

Najčešći faktori koji povećavaju rizik od pojave karcinoma dojke su genetika, pojava prve menstruacije prije 12. godine, kasna menopauza, dugotrajnija hormonska nadomjesna terapija u menopauzi i postojanje prekanceroznih promjena na dojkama, a povećan rizik od obolijevanja imaju i žene koje nisu rađale ili su rodile poslije 30. godine te žene koje nisu dojile ili su dojile svega nekoliko mjeseci.

Prof. dr. Zdenko Stanec dugi niz godina svakodnevno liječi žene koje boluju od karcinoma dojke u svojoj poliklinici i dnevnoj bolnici Edumed. Tijekom svoje dugogodišnje karijere može se pohvaliti impresivnom biografijom koja mu je pomogla da izliječi tisuće žena.

Doktor Zdenko Stanec usavršavao se za zvanje plastičnog kirurga diljem svijeta, organizirao razne tečajeve, međunarodne kongrese i simpozije na temu rekonstrukcije dojke, osnivač je i član brojnih znanstvenih i stručnih društva u Hrvatskoj i svijetu, vodi privatnu kliniku te dugi niz godina predaje na Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje obučava nove generacije budućih liječnika.

Želio je postati arhitekt ili građevinar

Kada je razmišljao o svojoj budućnosti nije ni sanjao o tome da će jednoga dana u ruci držati kirurški nož i spašavati živote. Kao srednjoškolac želio je postati arhitekt ili građevinar, no iz znatiželje je otišao i na prijemni ispit iz medicine na koju je u to vrijeme bilo teško upasti.

Ispit je položio te na nagovor prijatelja upisao Medicinski fakultet koji je završio u roku. Njegova želja bila je specijalizirati se za kardiologiju, no prejaka konkurencija natjerala ga je da odabere kirurgiju. Specijalizaciju je odradio u zagrebačkom KBC-u Rebro gdje se pokazao kao spretan kirurg.

Ponuđena mu je uža specijalizacija iz gotovo svih specijalnosti kirurgije, no veliku ulogu odigrao je akademik Ivan Prpić koji ga je poslao na njegov prvi kongres u Innsbruck kako bi popratio mogućnosti plastične kirurgije u svijetu. U to je vrijeme u Hrvatskoj plastična kirurgija bila još uvijek u razvoju.

Mikrokirurgija bila je njegov poziv

'Svidjele su mi se mogućnosti plastične rekonstrukcijske i estetske kirurgije kao kirurški izazov i potpuno nova struka za Hrvatsku. Tek tada mi je bilo jasno čime se želim baviti. Započeo sam putovati po Europi i svijetu te učiti nove kirurške tehnike, posebno mikrokirurgiju', govori nam dr. Stanec koji je u Hrvatskoj započeo s velikim mikrokirurškim rekonstrukcijama na ekstremitetima i tijelu.

'Taj posao me uistinu veselio, tako da sam napravio nekoliko tisuća mikrokirurških rekonstrukcija. U vrijeme Domovinskog rata napravili smo tisuće mikrokirurških rekonstrukcija ekstremiteta, što smo objavili i u svjetskim časopisima i pokazali naše iskustvo na svjetskim kongresima', dodaje dr. Stanec.

Hrvatski kirurzi prvi u svijetu započeli SNSM

Nakon edukacije u Engleskoj 1986. godine dr. Stanec i liječnički tim KBC-a Zagreb započeli su s poštednim operacijama dojke u kombinaciji s iradijacijom kod žena s rakom dojke. Od tada je ta tehnika postala standardna tehnika u određenim indikacijama za liječenje raka dojke u Hrvatskoj.

Dr. Stanec i liječnički tim iz KB Dubrava, gdje danas dr. Stanec vodi Kliniku za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju, 1997. godine prvi put u svijetu započinju operativni zahvat poznat kao SNSM (skin and nipple spearing mastectomy), odnosno mastektomiju s poštedom kože i areole uz primarnu rekonstrukciju dojke žena oboljelih od maligne bolesti dojke.

Riječ je o mastektomiji tijekom koje se vadi žljezdano tkivo dojke, a ostaju sačuvane koža i bradavica, nakon čega se u istom zahvatu vrši rekonstrukcija dojke vlastitim tkivom ili implantatom.

'Prednosti ove metode su u tome što nakon odstranjivanja žljezdanog tkiva dojke nije potrebno provesti zračenje dojke, manje su šanse za recidiv osnovne bolesti, a estetski rezultat je puno bolji. Poslije uklanjanja žljezdanog tkiva dojke rekonstrukcija je moguća implantatima ili vlastitim tkivom, a indikaciju donosimo ovisno o osnovnoj bolesti i lokalnom nalazu, kao i željama žena', ističe poznati kirurg.

Liječenje u početnoj i uznapredovaloj fazi bolesti

Rekonstrukcija dojke ne utječe na tijek bolesti i ne ometa provođenje naknadnog onkološkog liječenja. S obzirom na to kada se obavlja kirurški zahvat, razlikujemo primarnu rekonstrukciju koja se provodi u istom kirurškom postupku nakon odstranjenja dojke te sekundarnu rekonstrukciju koja se provodi poslije godinu dana ili kasnije, kad se završi onkološko liječenje.

'U početnoj fazi bolesti uvijek je moguće napraviti radikalnu operaciju i primarnu rekonstrukciju dojke. Prednosti su samo jedna operacija i bolji estetski rezultat. Kod uznapredovale bolesti potrebno je prvo provesti kemoterapiju, potom radikalnu operaciju i iradijaciju i tada je indikacija za sekundarnu rekonstrukciju po onkološkoj terapiji', pojašnjava dr. Stanec.

POKRIVA HZZO

PROBLEMI S NAPLATOM

U Hrvatskoj je rekonstrukcija dojke kao standardni kirurški postupak i nastavak liječenja raka dojke u cijelosti pokrivena troškovima HZZO-a, no dr. Stanec napominje da katkad imaju probleme s naplatom kvalitetnijih implantata ili kirurškog postupka na drugoj dojci radi postizanja simetričnosti

Vrsta operacija u liječenju raka dojke ovisi o stadiju bolesti, tipu tumora, dobi pacijentice i naravno željama pacijentice. Danas se rak dojke najčešće otkrije u ranoj fazi, zbog čega dr. Stanec i njegovi suradnici u 60% slučajeva primjenjuju poštednu operaciju (kvadrantekomiju) gdje se odstranjuje tumor i dio okolnog tkiva dojke. Tako se uz onkoplastični postupak lokalnim tkivom rekonstruira dojka koja je manja, ali dobrog izgleda. Nakon takve operacije obavezna je iradijacija dojke.

'Kada je tumor veći od tri centimetra i postoji dokaz o metastazama u pazušnoj jami, indicirana je radikalna mastektomija, odnosno uklanjanje cijele dojke s kožom i limfnim čvorovima iz pazušne jame', tvrdi dr. Stanec te dodaje kako se danas u Hrvatskoj sve više provodi mastektomija s poštedom kože i areole uz primarnu rekonstrukciju dojke u oko 30 posto slučajeva.

KB Dubrava jedna od najnaprednijih bolnica u svijetu

Iako je kvadrantektomija još uvijek najčešća kirurška tehnika u cijelom svijetu (zbog najčešće ranog otkrivanja karcinoma), KB Dubrava može se pohvaliti statusom jedne od rijetkih bolnica u svijetu koja češće vrši mastektomiju s poštedom kože i areole, kao trenutno najnaprednije i najuspješnije tehnike koja kombinira onkološku i rekonstruktivnu  kirurgiju.

'Novija metoda je primjena prijenosa masnih stanica. Nažalost, ta se tehnika pokazala dobrom samo za korekciju manjih neravnina po rekonstrukciji, budući da dolazi do resorpcije masti te je potrebno ponavljanje postupka', otkrio je kirurg.

U Hrvatskoj je rekonstrukcija dojke, kao standardni kirurški postupak i nastavak liječenja raka dojke, u cijelosti pokrivena troškovima HZZO-a, no dr. Stanec napominje kako katkad imaju probleme s naplatom kvalitetnijih implantata ili kirurškog postupka na drugoj dojci radi postizanja simetričnosti.

Prevencija bolesti moguća je redovitom mamografijom

Kako bi se smanjila smrtnost žena oboljelih od raka dojke u Hrvatskoj, važna je prevencija, odnosno rano otkrivanje raka dojke. Dr. Stanec savjetuje da je prvi mamografski pregled važno obaviti u 45. godini, a ako pripadate rizičnoj skupini i ranije.

Angelina Jolie zaslužna za prevenciju karcinoma dojke

U svojoj praksi dr. Stanec vrši i preventivne zahvate koji se u Hrvatskoj obavljaju od 1997. godine kod žena koje imaju nasljedni rizik od razvoja raka dojke, onih koje su pozitivne na gene BRCA1 i BRCA2 te kod žena koje imaju promjene na žljezdanom tkivu, takozvane prekanceroze. Ova preventivna metoda liječenja široj javnosti je postala poznata nakon što je Angelina Jolie otvoreno pričala o tome kako se podvrgnula operaciji dojke, nakon čega je uslijedio porast profilaktičkih operacija.

'Kod žena koje imaju pozitivno gensko testiranje, koje imaju u bližoj obitelji dvije i više osoba s rakom dojke ili dijagnosticiranu prekancerozu, česte dijagnostičke postupke tipa punkcija ili biopsija ili sam strah od raka dojke - indikacije su za profilaktičku mastektomiju. Poslije uvida u medicinsku dokumentaciju i kliničkog pregleda postavlja se indikacija za profilaktičku mastektomiju i tip rekonstrukcije. Sam postupak se izvodi u općoj anesteziji rezom oko areole ili u bazi dojke. Odstranjuje se sve žljezdano tkivo. Dojka se rekonstruira najčešće implantatom koji se postavlja ispod prsnog mišića. Moguća je rekonstrukcija i vlastitim tkivom, međutim pacijentice nisu sklone dodatnim ožiljcima na tijelu', objašnjava dr. Stanec.

Prevencija bolesti je moguća 

Kako bi se smanjila smrtnost žena oboljelih od raka dojke u Hrvatskoj, važna je prevencija, odnosno rano otkrivanje raka dojke. Dr. Stanec savjetuje da je prvi mamografski pregled važno obaviti u 45. godini, a ako pripadate rizičnoj skupini i ranije.

'Što se rak dojke ranije otkrije, lakše ga je liječiti i potpuno izliječiti. Na vrijeme otkriven rak dojke, kirurškim i onkološkim terapijskim postupcima može se u potpunosti izliječiti. Razvijeni su novi, takozvani, 'pametni lijekovi' koji djeluju samo na maligne stanice i imaju manje nuspojave, te dobro liječe rak dojke i kod uznapredovale bolesti. Žene kad čuju da imaju malignu bolest dojke najčešće odmah žele odstraniti tumor ili dojku. Bez dovoljno podataka o vrsti bolesti, o načinu kirurške terapije, a pogotovo mogućnosti rekonstrukcije', ističe dr. Stanec te savjetuje da je mišljenje stručnjaka važno potražiti barem na dva mjesta te se dobro informirati o tipu tumora i načinima liječenja.