Hrvatska je dobila jedinstvenu kolekciju ekološke posteljine i posoblja Lijepa naša Sava autorice Mine Petre Petričec. Riječ je o kolekciji koja je izrađena od prirodnoga ekološkog materijala domaćega podrijetla – komušine, koja je biološki ostatak u poljoprivrednoj proizvodnji, a autorica nadahnuće crpi iz tradicije i idejnim rješenjem, oblikom i mjerama prilagođuje ekološku posteljinu potrebama tržišta.

'Ekološka posteljina i posoblje Lijepa naša Sava jedinstveni su upravo zbog materijala od kojega se izrađuju. Komušina je prikupljena na poljima kukuruza uz rijeku Savu, gdje se kukuruz od davnina koristi za hranu, a komušina za izradu cekera, torbica, papuča i drugih uporabnih predmeta. Posebno je važna uporaba komušine u izradi posteljine i posoblja jer ona, osim ekoloških, ima i mnogo drugih prednosti', istaknula je autorica, poznata etnodizajnerica Mina Petra Petričec.

Vrijednost ekološke posteljine prepoznalo je i Ministarstvo poljoprivrede. Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede, ističe da kolekcija ekološke posteljine i posoblja pokazuje kako se poljoprivredna dobra mogu prikazati na moderan način. Potporu projektu dao je i savjetnik ministra turizma Ivo Bašić koji naglašava važnost očuvanja tradicije i baštine po kojoj je Hrvatska jedinstvena i prepoznata u svijetu, čemu zasigurno pridonosi i kolekcija Lijepa naša Sava.

Ekološka posteljina i posoblje nastali su uz potporu društveno odgovornoga projekta Lijepa naša Sava, kojemu je cilj podizanje svijesti o važnosti zaštite rijeke Save, oživljavanje njezinih turističkih i gospodarskih potencijala na temeljima održivosti te očuvanje bogate tradicijske kulture i baštine uz nju. Projekt je 2008.  pokrenula Coca-Cola HBC Hrvatska u suradnji s tadašnjim Ministarstvom regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture te Međunarodnom komisijom za sliv rijeke Save.

Mina Petra u kolekciju Lijepa naša Sava ugradila je stvaralaštvo utemeljeno na baštini i prirodni ekološki materijal domaćega podrijetla, što je važno i za zapošljavanje stanovništva seoskih područja – predmeti se izrađuju ručno i za njihovu izradu nisu potrebna veća ulaganja ni utrošak energije. Također, način proizvodnje posebno pridonosi održivomu razvoju usklađenu s ekološkim ciljevima i načelima očuvanja prirode, okoliša i vodenih tokova.