Kako kaže, inspiracija za pisanje 'Priručnika' su joj mali pacijenti i zbunjeni roditelji, te želja da im pomogne brzo i stručno.

'U svijetu je napisano puno ambicioznih priručnika, na internetu možete pronaći sve što treba i ne treba. Ali ciljani savjeti o jednom malom segmentu, prilagođeni lokalnim uvjetima i okolnostima, temperamentu i karakteru stanovnika, uvijek nađu svoje čitače i slušače. I ranije sam pisala knjižice s uputama roditeljima i tek kada su naišle na veliko odobravanje od strane roditelja odlučila sam napisati 'Priručnik za roditelje: Zajedno kroz dječju otorinolaringologiju'. Svoje znanje želim podijeliti s roditeljima i svima onima koji žele doznati više o dječjem zdravlju', kaže dr. Željka Roje.

Roditelj koji ne razumije što je točno njegovu djetetu, objašnjava ona, ne može ni pružiti adekvatnu pomoć niti sprovoditi liječenje na propisani način.

'Da biste mogli shvatiti neke stvari potrebno je barem minimalno predznanje iz anatomije i fiziologije organa i tkiva koje niste naučili putem dr. Googlea ili neprovjerenih stranica na internetu na kojima često pišu oni koji o tome znaju malo, a čitaju oni koji znaju još manje. To dovodi do iskrivljene slike zdravlja i bolesti, terapijskih i dijagnostičkih mjera i kao rezultat imate loše liječeno dijete. Ovakvu zamku preskočiti se može samo jasnim javno zdravstvenim angažmanom koji se i u ovo doba pandemije pokazao ključan. Zato nije dovoljno biti samo profesor na Medicinskom fakultetu i poučavati studente i medicinske sestre, već treba poučiti 'običnog čovjeka' kako se brinuti o vlastitom zdravlju i zdravlju svojih najmilijih. Valja poučiti i farmaceuta koji je često prva crta 'bojišnice' i osoba kojoj se obraćaju zabrinuti roditelji u želji da izbjegnu dugotrajno čekanje u ordinaciji i slično', kaže dr. Roje.

Upravo u kontaktu s ljekarnicima, pedijatrima, medicinskim sestrama i ostalim kolegama, kaže, shvatila je da je upravo nedovoljna zdravstvena prosvjećenost roditelja često problem u svakodnevnoj praksi i zato je prije skoro 10-ak godina napisala prvi mali 'Priručnik o bolestima uha kod djece'.

'Priručnik za roditelje: Zajedno kroz dječju otorinolaringologiju', kaže splitska liječnica, ima posebnu vrijednost u vrijeme pandemije jer dobro upućeni roditelj neće dijete voditi na hitne prijeme u kliničke bolnice ili centre u kojima je zdravstveno osoblje već ionako preopterećeno Covid bolesnicima, neće riskirati zarazu ni sebe ni djeteta jer je upravo smanjivanje kontakata na tim posebno izloženim punktovima od velikog značaja u prevenciji širenja bolesti.

Što se tiče iskustva rada s najmlađima dr. Roje kaže kako je tu vrlo bitno uspostaviti dobru komunikaciju i s roditeljem.

'Rad u pedijatrijskoj otorinolaringologiji nije samo rad s djecom. Općenito svi koji rade s djecom znaju da osim djeteta morate istovremeno uspostaviti dobru komunikaciju i s roditeljem tako da praktički uvijek imate barem dva pacijenta u ordinaciji, a često i tri i više (dođe cijela obitelj u pratnji jednog člana). Dijete gleda u izraz lica majke ili oca, čita njihovo nepovjerenje i zabrinutost i to se preslikava i njegov odnos prema liječniku. Puno vremena valja utrošiti na komunikacijske i edukacijske sadržaje i zna biti jako iscrpljujuće. S djecom nikada nisam imala previše problema, uglavnom mi vjeruju, jer im nikada ne lažem u smislu: 'Ovo te neće ništa boljeti'. Uvijek se trudim ako je veće dijete objasniti mu što ćemo i kako raditi, a ne ga bez riječi zaskočiti s raznim instrumentima i kamericama koje naravno izazivaju strah', rekla je.

Roditelji moraju biti primjer djeci kad se radi o očuvanju zdravlja

Roditelji svojim ponašanjem, upozorava, daju primjer djeci kako čuvati svoje zdravlje.

'Ne možete djeci govoriti npr. peri zube, a sami to ne radite ili jedi zdravo, a vi jedete pizzu ili hamburger svaki dan. Roditelji ne smiju pušiti u prostorima gdje borave djeca, jer pušenje poražavajuće djeluje na sluznicu dišnih putova. Moraju redovito provjetravati prostorije, voditi djecu van na igru, po mogućnosti šetnje uz more zbog blagotvornog učinka D vitamina i morskog zraka na imunitet i integritet sluznice, jesti hranu bogatu mineralima, vitaminima i mikro nutrijentima. Zrak u prostorijama koje se griju mora biti vlažan. Što manje koristiti klima uređaje jer oni djeluju po načelu isušivanja zraka. Djecu je nemoguće zaštititi od prehlade jer je to skup virusnih bolesti koju uzrokuje barem 8 obitelji respiratornih virusa uključujući i porodicu korona virusa. Zato djeca posebno ona koja borave u jaslicama i vrtiću mogu oboljeti od akutnih virusnih infekcija 8 - 10 puta godišnje i to je sasvim normalno. Kod djece koja imaju problem npr. začepljenog nosa provoditi redovitu toaletu i aspiraciju sekreta iznosa', upozorava dr. Roje dodajući da je stil života često taj koji određuje zdravlje djeteta.

Dr. Željka Roje podsjeća da je vrlo bitno voditi računa zdravlju nosne sluznice tijekom cijele godine.

'Treba održavati redovito higijenu i toaletu korištenjem sprejeva za vlaženje i ispiranje, jer samo vlažna sluznica očuvanog integriteta može se uspješno oduprijeti brojnim virusima koji vrebaju u zimskim mjesecima. Ljeti sve te funkcije obavlja more. Osim toga, bitno je izbjegavati nagle promjene temperature i vlažnosti zraka, jer to jako oštećuje sluznicu nosa i ždrijela. Stoga, kad izlazite iz vaših toplih domova u hladno zimsko jutro stavite nekakav šal ispred nosa i usta i dišite polako tako zaštićeni dok ne uđete u automobil ili neki drugi zatvoreni prostor. Ne treba zaboraviti niti na boravak na otvorenom jer osim što je manja mogućnost prijenosa virusa, izloženost UV zrakama potiče stvaranje vitamina D u našem tijelu koji je važan imuno regulator', objašnjava dr. Roje dodajući da antibiotike ne treba uzimati za liječenje prehlade.

Antibiotici, kaže dr. Roje, se ne propisuju u liječenju prehlade ili gripe osim u slučaju komplikacija.