NACIJA DEBELIH

Prekomjernu težinu ima 60 posto Hrvatica i 70 posto Hrvata

18.05.2009 u 10:02

Bionic
Reading

Alarmantni podaci posljednje europske ankete govore da oko 60 posto žena i 70 posto muškaraca u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, a 600.000 stanovnika se prema medicinskim kriterijima smatra debelima

Hrvatska se po svim kriterijima ubraja u debele nacije, a na europskoj ljestvici nalazimo se na visokom petom mjestu. Deblji od Hrvata samo su stanovnici Malte, Grčke, Turske i Engleske. Na svjetskoj ljestvici od ukupno 194 zemlje nalazimo se na 71. mjestu po broju stanovnika s prekomjernom težinom. Još više zabrinjava podatak da je čak 60.000 stanovnika Lijepe Naše teže 150kilograma, a među njima ima i tridesetogodišnjaka, piše SlobodnaDalmacija.

Po unosu šećera nalazimo se na drugome mjestu u Europi, a po tom pitanju od nas su gori samo Švicarci. U izvješću o prehrambenim navikama u Europi stoji da prosječan Hrvat dnevno unese 165 grama šećera u različitim oblicima, Švicarci jedan gram više od nas, dok  Slovenci unesu tek 42 grama. Nismo se proslavili ni po količini dnevnog konzumiranja voća i povrća jer se tu nalazimo na sredini europske ljestvice.

'Ti podaci ne čude, a osim po unosu šećera prednjačimo i po unosu masti i soli. Takvo stanje posljedica je tranzicije, budući da se vani s redukcijom namirnica i pića s velikim udjelom masti, soli i šećera počelo već u osamdesetima, a mi smo ih kasnije tek otkrili i navalili na njih', rekla je za Slobodnu Dalmaciju Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

Posebno zabrinjava što sve više djece ima prekomjernu težinu. Podaci govore da oko 16 posto školske djece ima višak kilograma, od čega je pet posto pretilo. Razlog viška kilograma kod djece su najčešće premalo kretanja i pretjerana konzumacija slatkiša i slatkih napitaka. Slatka pića svakodnevno pije svaki treći hrvatski školarac, pa se i u toj kategoriji nalazimo u gornjoj polovini europske ljestvice. Na vrhu su Bugarska, Izrael i Malta, gdje čak polovina učenika svakodnevno pije zaslađena pića, a na dnu su skandinavske i pribaltičke zemlje, gdje jedva svaki deseti učenik dnevno pije slatka pića. Nismo ništa bolji ni po pitanju slatkiša jer jednom ili više puta dnevno slatkiše svakodnevno jede čak 40 posto školaraca.