Nevjerojatno zvuči podatak da je buka, nakon pušenja, drugi najveći faktor rizika za srčane bolesti, a čak od 15 do 25 posto svih srčanih udara nastaje zbog stresa što ga izaziva buka
O audiologiji, znanosti o sluhu, popričali smo s prof. dr. Robertom Trotićem, specijalistom otorinolaringologom i audiologom, pročelnikom Zavoda za otologiju KBC-a Sestre milosrdnice i predsjednikom Europskog audiološkog društva.
U Hrvatskoj je, objašnjava dr. Trotić, audiologija uža specijalnost otorinolaringologije, čija je zadaća ispitivanje i liječenje smetnji sluha, dok je u nekim zemljama zasebna struka.
vezane vijesti
'Audiologija se bavi funkcijom i disfunkcijom slušnog sustava. Usluge koje se pružaju osobama oštećena sluha su: dijagnostika, auditorna (re)habilitacija, komunikacija/komunikacijski poremećaji, prevencija, istraživanje i nastava. Trenutno mnoga zanimanja doprinose audiologiji, a visoku razinu audiološke kompetencije osigurava tim specijalista i znanstvenika s različitim obrazovanjem (npr. doktori medicine - uži specijalisti audiologije, diplomirani fizioterapeuti, diplomirani akustičari, audiološki specijalisti i slično). Srodne profesije, koje nadopunjuju onu audiološku, su terapeut za gluhe osobe, psiholog/psihoterapeut, socijalni radnik, radni terapeut, slušni terapeut, govorni terapeut, logoped, akustičar za slušna pomagala, fonetičar, otorinolaringolog… Tako širok pristup omogućava audiologiji da se bavi fiziologijom uha, eksperimentalnim i kliničkim ispitivanjima sluha i njegova gubitka, dijagnostikom bolesti uha koje su praćene gubitkom sluha te problemima liječenja i rehabilitacije sluha i govora', kaže naš istaknuti stručnjak za ovo važno područje.
Dodaje i da u Hrvatskoj ima 200.000 osoba oštećenog sluha; bilo da se radi o šumovima u ušima, bilo potpunoj gluhoći.
'U svojoj praksi najčešće se susrećem s nagluhim i gluhim osobama te s osobama koje imaju oštećenje sluha uzrokovano bukom. Godišnje se rađa 50-60 gluhih i 200-300 nagluhih osoba. Sluh je jedno od najvažnijih osjetila ljudskog organizma. S vidom, ravnotežom, opipom i propriocepcijom čini sustav za percepciju prostora. Osjetilo sluha ne čini samo uho, već i slušni put i kora mozga. Svako oštećenje u tom osjetilu uzrokuje šum, nagluhost ili gluhoću. A najveći od svih problema sa sluhom zamjedbeno je oštećenje sluha, što nastaje starenjem i ozljedama, uz neke bolesti i terapije lijekovima, kao i bukom. Buka je pak neželjen zvuk koji ugrožava ljudsko zdravlje i sluh. Danas u svijetu ima 430.000.000 ljudi s ozbiljno oštećenim sluhom', upozorava liječnik.
Što je tinitus?
Utjecaj buke na ljudski organizam, dodaje on, vrlo je ozbiljan.
'Buka je, nakon pušenja, drugi najveći faktor rizika za srčane bolesti. Od 15 do 25 posto svih srčanih udara nastaje zbog stresa što ga izaziva buka. Osim što izaziva suženje krvnih žila, oscilaciju srčane frekvencije i porast krvnog tlaka, a time i mogući srčani udar, buka djeluje na promjene hormona, slabljenje imunološkog sustava, grčenje mišića, želučane tegobe i pad mentalnih sposobnosti, koncentracije i pamćenja. Ona oštećuje sluh djelujući na osjetne stanice unutarnjeg uha. Postoji akutno i kronično oštećenje bukom. Akutno oštećenje oporavlja se 24 - 48 sati nakon izlaganja, ali u 30 posto slučajeva može prerasti u trajno oštećenje. Kronično oštećenje nastaje kao posljedica dugotrajnog izlaganja buci intenziteta većeg od 80 dB. Prilikom tog oštećenja trajno je prisutan šum, koji odgovara visini najjačeg gubitka sluha, a osoba s oštećenim sluhom ima osjećaj punoće i zaglušenosti. Uz to, buka djeluje na glas i govor zbog poremećaja refleksnih lukova i korelacije između sluha i govora te na organ vida u smislu slabijeg raspoznavanja boja, kao i sporije adaptacije na promjene intenziteta. Uzroci oštećenja sluha mogu biti različiti: pojedini lijekovi (antibiotici, diuretici), infekcije (zaušnjaci, herpes zoster), ozljede (krvarenje, frakture) te poremećaj metabolizma (povišeni šećer, bolesti jetre, štitnjače, bubrega i ateroskleroza). Ne treba zaboraviti i to da s godinama slabi slušno osjetilo, pa se takvo stanje zove staračka nagluhost ili prezbiakuzija', rekao je dr. Trotić.
Mnogi se žale i na tzv. tinitus, koji pogađa velik broj osoba.
'Tinitus je šum u uhu, odnosno to je svaki neželjen zvuk u uhu. On može biti povremeni ili stalan, objektivan ili subjektivan te nemehanički i mehanički. Objektivni šumovi nastaju zbog objektivnih smetnji - poremećajem cirkulacije u uhu, bolestima unutarnjeg uha i propadanjem osjetnih stanica unutarnjeg uha. Subjektivni šum u uhu pacijenti opisuju kao 'fućkanje', 'kipljenje vode' ili pak 'zvuk televizora bez programa'. Zovemo ga i fantomskim šumom u uhu jer se ne može objektivizirati. Često je posljedica nečeg drugog (umora, iscrpljenosti, psihičkih smetnji), a manifestira se u uhu. Ako se šum ne liječi, može dovesti do psihofizičkih poremećaja u cijelom organizmu', ističe.
Kad treba potražiti pomoć liječnika
Pacijenti se, savjetuje dr. Trotić, trebaju javiti liječniku ako šum postane stalan i ne jenjava.
'U tom slučaju provodimo opsežnu dijagnostiku, što uključuje tonski audiogram, timpanogram, evocirane slušne potencijale (pretraga BERA) te radiološku obradu unutarnjeg uha, pontocerebelarnih kutova i mozga (CT ili MR). Metode liječenja ovise o rezultatima dijagnostičkih pretraga. Uključuju metode habituacije šuma, akupunkturu, lasersko liječenje, medikamentozno liječenje, slušna pomagala. I, po potrebi, operativno liječenje otokirurgijom', kaže on.
Kako bismo što dulje očuvali sluh, bitno je pripaziti na određene situacije, poput buke ili jakih zvukova.
'Za uspješno čuvanje sluha u godinama koje dolaze potrebno je izbjegavati buku i jake zvukove. To znači da kad slušamo glazbu, ona ne treba prelaziti intenzitet od 70 dB. Ako boravimo u buci tijekom osam sati, ona maksimalno mora biti do 80 dB. Čak pet decibela više može trajno oštetiti sluh. Zato u bučnim prostorima preporučujem nošenje slušnih čepića ili zaštitnih slušalica za uho. Oni će sniziti razinu buke od pet do 25 decibela. Pravilo je ako boravimo pet minuta u jakoj buci, oporavak našeg uha mora biti 10 minuta u tihom prostoru. Dakle - dvostruko više vremena za oporavak. Protiv buke pomažu i antioksidanti: vitamin C u dozi od 300 miligrama, jedna tableta dnevno', savjetuje dr. Trotić.
Glasna glazba koju slušamo putem slušalica oštećuje sluh ako prelazi razinu od 80 dB.
'Zato je potrebno držati volumen glazbe ispod te razine. Neki uređaji imaju ugrađene limitatore, a oni ne dopuštaju glasniju glazbu od 80 dB. Ako ih nemaju, bolje da sami snizimo volumen glazbe. Isto tako, u prostorima s glasnom glazbom (disko klubovi, koncerti) treba se odmaknuti od zvučnika iz kojih izlazi glasna glazba', kaže on.
BIOGRAFIJA
Tko je prof. dr. Robert Trotić?
Prof. dr. sc. Robert Trotić, prim. dr. med. je doktor medicine, specijalist otorinolaringolog i audiolog, primarijus, znanstveni savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pročelnik je Zavoda za otologiju i dječju otorinolaringologiju Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu. Uže područje interesa i djelovanja su mu otologija, otokirurgija i audiologija. Bio je član prvog operacijskog tima koji je u Hrvatskoj ugradio prvu umjetnu pužnicu 1996. Autor je i koautor 127 znanstvenih i stručnih radova.
Aktivan je sudionik dodiplomske i poslijediplomske nastave Stomatološkog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te nastavnik suradnik na Filozofskom i Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je u radu brojnih domaćih i međunarodnih kongresa i znanstvenih skupova. Stručno je usavršavan u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, SAD-u i Australiji. Pozivani je međunarodni predavač, gostujući profesor i gostujući otokirurg. Dobitnik je nagrade Međunarodnog društva pedijatrijske otorinolaringologije i Plakete Grada Zagreba.
Član je Međunarodnog društva za audiologiju, Europske akademije za otologiju i neurootologiju, Hrvatskog liječničkog zbora te Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata Hrvatskog liječničkog zbora. Predsjednik je Hrvatskog društva za kohlearnu implantaciju, kao i Hrvatskog društva za audiologiju i fonijatriju Hrvatskog liječničkog zbora. Aktualni je dopredsjednik Europskog audiološkog društva i izabrani predsjednik Europskog audiološkog društva za mandat 2023. – 2025. Iduće dvije godine na čelu Europskog audiološkog društva iskoristit će za promociju hrvatske liječničke struke i znanja koje je u primjeni u našim medicinskim ustanovama i bolnicama, implementirati ih u Europsko audiološko društvo i razviti ga u skladu sa suvremenim znanjima i praksama vezanim uz uho, sluh i slušanje.
Još jedan čest problem je tzv. staračka nagluhost (prezbiakuzija), a najviše se javlja nakon pedesete godine života.
'Ovisno o genetici, može početi i prije, ali i kasnije. Najčešći prvi simptom je šum u uhu. Zatim propadaju visoke frekvencije (8-12 kHz), potom srednje, dok niske ostaju sačuvane dugo vremena. To je zbog toga što su osjetne stanice uha, odgovorne za visoke frekvencije, filogenetski mlađe i prve propadaju. Osobe koje imaju staračku nagluhost prvo neće čuti visoke tonove (naprimjer violinu), a zatim će im se javiti iskrivljeni zvukovi. Neće razumjeti što im se govori, pogotovo kada više ljudi govori u isto vrijeme. Tada oni gledaju usta sugovornika da bi razumjeli govor. Dijagnostika staračke nagluhosti postavlja se tonskom audiometrijom, a liječi isključivo propisivanjem slušnih pomagala, jer lijekovi ne pomažu', rekao je dr. Trotić.
Liječenje problema oslabljenog sluha, dodaje, ovisi o uzroku.
'Akutan gubitak sluha liječi se aplikacijom kortikosteroida, vazoaktivnih lijekova ili hiperbaričnom oksigenacijom. Kroničan gubitak sluha liječi se propisivanjem slušnih pomagala i slušnom amplifikacijom. A ako je sluh slabiji od 90 dB, što označavamo gluhoćom s ili bez odziva, preporučuje se ugradnja umjetne pužnice', kaže dr. Trotić, predsjednik dviju važnih audioloških organizacija - Hrvatskog društva za audiologiju i fonijatriju (HDAF) i Europske federacije audioloških društava (EFAS).
