Za neke je proljeće izvor radosti i dobrog raspoloženja, a za druge je sezona muke i patnje. Naime, sve veći broj ljudi ima problema s proljetnim alergijama. S prvim danima proljeća priroda se počinje buditi, biljke cvjetaju, a u zraku ima puno peluda. Najprije kreće cvjetanje drveća i grmova, a potom slijedi cvjetanje trave. Proljetne alergije mogu biti vrlo neugodne, a ljudi često znaju zamijeniti simptome s prehladom. Ništa čudno s obzirom na to da je uistinu riječ o vrlo sličnim simptomima.

Proljetne alergije najčešće izazivaju začepljenost, curenje i iritaciju nosa, osjetljivost očiju koje često suze i natiču te poteškoće u grlu poput kašlja, blaže boli i nadraženosti. Ako niste sigurni je li riječ o alergiji ili prehladi, svakako se obratite liječniku koji će vas poslati na testiranje. Pomoću testova otkrit će se jeste li alergični i na što ste alergični. Treba napomenuti i da se uz ove uobičajene simptome može pojaviti i glavobolja, kao i problemi s kožom i probavom te otežano disanje i razdražljivost.

Kako si pomoći?
Ljudi koji imaju ozbiljnih problema s alergijama trebaju uzimati antihistaminike, kortikosteroide ili vazokonstriktore. Te lijekove propisuje liječnik nakon testiranja. Inače, ti se lijekovi uzimaju prije pojave prvih simptoma. Kasnije također mogu pomoći, ali u nešto manjoj mjeri.

Neki stručnjaci tvrde da u borbi s proljetnim alergijama može pomoći i promjena načina prehrane. Riječ je o dugotrajnom procesu kojemu je cilj uspostavljanje nove ravnoteže u organizmu da bi se uspješnije branio od alergija. Za takvu drastičnu promjenu potrebna je pomoć stručnjaka, ali ni u tom slučaju nisu zajamčeni uspješni rezultati. Dio liječnika upravo zbog toga ne preporučuje tu tehniku za liječenje alergija.

Vrijeme kao prijatelj i neprijatelj
Intenzitet alergijskih simptoma ovisi o vremenu. Alergični ljudi imaju najviše tegoba za vrijeme vjetrovitih i vedrih dana. U takvim uvjetima visoka je koncentracija peludi u zraku koja se zahvaljujući vjetru brzo i daleko širi. Stoga liječnici preporučuju što manji boravak vani kada je vrijeme takvo jer simptomi mogu biti vrlo snažni, čak i opasni. Savjetuje se boravak u klimatiziranim prostorima koje ne treba često provjeravati da pelud ne bi ulazila u njih.

Za sve one koji pate od alergija najbolja je vijest pogoršanje vremena. Naime, tijekom kišovitih dana, kada ima puno vlage u zraku, simptomi su znatno blaži, a kod nekih i nestaju. Tada se organizam  donekle oporavlja, a to za pacijente znači veliko olakšanje.

Statistike pokazuju da je broj ljudi što pate zbog alergija svake godine sve veći i mnogi ih nazivaju tegobama modernog doba. To nije sasvim točno jer su alergije postojale i u prošlosti, ali ih je bilo mnogo teže dijagnosticirati. Ipak, moderan način života pridonosi slabljenju imuniteta i razvijanju alergija, posebno kod ljudi koji žive u gradovima gdje je nečist zrak.

Alergija ne pazi na godine
Problemi s alergijama mogu se razviti u bilo kojoj dobi. Nije rijetkost to da se alergije prvi put pojave u, primjerice, kasnim dvadesetim godinama života. Ipak, stručnjaci kažu da alergije rjeđe pogađaju ljude starije životne dobi, odnosno nakon 55. godine života, a djeca koja su od najranijeg doba bila alergična mogu se izliječiti tijekom puberteta, kada alergija jednostavno nestane. Činjenica je da nema pravila kod nastanka alergija, ali i kod njihova nestanka. Neka su istraživanja pokazala da su problemi s alergijama nasljedni.

Iako mnoge zanima može li se spriječiti razvoj alergije, činjenica je da za to ne postoje jasni dokazi. Liječnici kao prevenciju savjetuju njegovanje zdravog načina života, što podrazumijeva puno kretanja, zdravu prehranu, izbjegavanje alkohola, droga i cigareta te boravak u prirodi, daleko od gradskog smoga koji se dovodi u vezu s razvojem alergije.