Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i Europi, a prema Državnom zavodu za statistiku od njih umre 48,1 posto ljudi. Lani je od bolesti srca i krvnih žila umrlo 24.232 ljudi, od toga 13.787 žena i 10.445 muškaraca. Ono što zabrinjava je što su nagli nadolazeći temperaturni skokovi, promjene vremena, tlaka zraka, velike vrućine i hladnoće, razdoblja koja su najrizičnija za srčane bolesnike. Kako se zaštititi od nesvjestica, srčanog i moždanog udara savjetuje dr. Hrvoje Pintarić, kardiolog iz zagrebačke bolnice Sestara milosrdnica.

Ekstremna toplina otežava rad srca i može utjecati na povećanje rizika od srčanog udara. Uslijed vrućine dolazi do širenja krvnih žila što pomaže otpuštanju topline iz tijela, ali dovodi i do pada krvnog tlaka. U slučaju da izostane adekvatna rehidracija može doći do nastanka nesvjestice. Ukoliko je visoka temperatura udružena sa visokom razinom vlage u zraku, znoj se neće isparavati što smanjuje mogućnost prirodne regulacije temperature tijela. Znojenjem gubimo tekućinu i elektrolite što može kod pojačanog znojenja uz neadekvatnu nadoknadu dovesti do dehidracije uz smanjenje cirkulatornog volumena i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca. Pridržavanje uputa zdravstvenih stručnjaka i zdravstvenih ustanova važan je segment prevencije neželjenih kardiovaskularnih događaja koji mogu nastati kao posljedica vrućine. Uz poštivanje smjernica vezanih uz rehidraciju, zaštiti od topline i pravilnu prehranu već se puno toga može napraviti za zdravlje, upozorava dr. Hrvoje Pintarić.

Stoga je potrebno paziti na rashlađivanje tijela i unos dovoljne količine tekućine. Ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi već treba rehidrirati tijelo s običnom vodom prema uputama liječnika koji će odrediti dopušteni dnevni unos. Važno je izbjegavati sokove ili napitke sa kofeinom. Također, tekućina ne bi trebala biti jako hladna. Preporučuje se jesti manje i češće obroke kao i tuširanje prema potrebi mlakom vodom. Izbjegavanje boravka na suncu u periodu od 10-17 h je već dobro poznato pravilo zaštite od vrućine. Visoka temperatura u kombinaciji sa dehidracijom može dovesti do razvoja komplikacija ili do naglog pogoršanja postojećih zdravstvenih tegoba. Izbjegavanje većih tjelesnih napora i poštivanje potreba tijela za odmorom kada je vani vruće također je važna mjera, kaže ugeldni kardilog koji posebno upozorava na opasnosti koje nos i pretjerano rashlađivanje prostorija. Važno je stoga da temperature prostorije ne bude niža 7 C od vanjske temperature, a kod planiranog izlaska na vanjsku temperature potrebno je postepeno prilagođavanje.

Redovita kontrola vitalnih parametara kao što su krvni tlak i srčani puls neizostavan je segment. Poštivanje i primjena mjera prevencije kardiovaskularnih bolesti nije samo bitna za period visokih temperatura već bi one trebale biti sastavni dio zdravstvene kulture svakog pojedinca kroz cijelu godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku KVB su vodeći uzrok smrti u RH: 48,1% umrlih od KVB ukupno (24.232), 54,3% umrlih žena (13.787) i 41,8% umrlih muškaraca (10.445). Važno je djelovanje na čimbenike rizika kako do razvoja bolesti ne bi niti došlo. Pušenje, povišeni krvni tlak, pretilost, šećerna bolest, povišen kolesterol i/ili trigliceridi, nepravilan prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, alkohol, čimbenici su na koje treba djelovati i smanjiti rizik obolijevanja.

Redovito mjerenje krvnog tlaka, savjetuje dr. Pintarić jednostavna je i efikasna metoda važna za rano detektiranje hipertenzije i sprečavanju nastanka komplikacija. Prilikom odabira tlakomjera važno je da je tlakomjer klinički validiran. Također, pažljivi odabir veličine manžete ključan je čimbenik u osiguravanju točnosti izmjerenih vrijednosti. Neadekvatna veličina manžete može utjecati na pogrešne rezultate mjerenja. U mnoštvu dostupnih tlakomjera na tržištu osvrnut ću se na Omron digitalni tlakomjer kao primjer kvalitetnog i preciznog pristupa mjerenju krvnog tlaka i praćenju srčanog ritma a njegova 'pametna manžeta' sprječava mogućnost pogreške prilikom pogrešnog postavljanja manžete, a detektor srčanog ritma ukazuje na moguće promjene srčanog ritma. Važno je voditi dnevnik samokontrole krvnog tlaka kako bi liječnik mogao procijeniti stanje i učinak propisane terapije.