VRIJEDI ISPROBATI

Psiholozi savjetuju kako sačuvati 'zdravu' glavu i srce za trajanja izolacije

20.03.2020 u 15:02

Bionic
Reading

Ostajanje doma za neke je izazov i čak ugodna promjena, a za druge predstavlja veliki preokret uobičajenog životnog ritma

Izolacija i karantena su tijekom ove epidemije ključne metode epidemiologa kako bi, koliko je to moguće, upravljali širenjem zaraze i opterećenjem na zdravstveni sustav, a Zagrebačko psihološko društvo dalo je nekoliko korisnih savjeta za preživljavanje u svojim domovima.

Za neke je ostanak kod kuće izazov i čak ugodna promjena, a za druge čak dramatični preokret normalnog dnevnog ritma i načina življenja. Mnogima je i sama promjena rutine stresna, a zatim pritisak dodaju odvojenost, restrikcije na kretanje (odabrane ili zadane), boravak uglavnom u zatvorenom.

'Strah, nemir, tuga, ljutnja, zbunjenost - sve su to normalne reakcije na epidemiju i izolaciju ili karantenu - normalne i zdrave ljudske emocije u susretu s nepoznatim iskustvima. Na kratko vrijeme će vas te emocije aktivirati, pokrenuti, podržati racionalni zdravorazumski oprez, fokusirat će vam ponašanje i pomoći u nošenju sa situacijom. Međutim u trajanju nekoliko dana ili tjedana, te emocije bi se stalnim ponavljanjem mogle 'zgusnuti' pa je potrebno disciplinirano i aktivno čuvati 'zdravu glavu' i srce', savjetuje Jasminka Mužinić Sabol.

Potrebno je stalno i dosljedno davati protutežu nemiru i neugodi koji bi se mogli kumulirati kroz ovo uistinu stresno vrijeme.

Pažljivo s vijestima i informacijskim preplavljivanjem

Naravno, budite informirani, ali birajte izvore i količinu izloženosti. Uznemirujuće vijesti mogu postati dosljedni okidač stresa. Pogledati vijesti dva puta dnevno je sasvim dovoljno za neophodno informiranje. Zapravo, ograničite si vrijeme na 'ekranima' (osobito neposredno prije spavanja - sklonite mobitel ili tablet, ugasite TV - radije čitajte knjigu), kao i boravak na društvenim mrežama.

Organizirajte si nove rutine

Planirajte kako ćete provesti vrijeme - možete si čak napraviti raspored i postaviti podsjetnike na telefonu na pojedine elemente dana (npr. vrijeme za vježbanje).

Slijedite svoje redovne rutine koliko je to god moguće. Ukoliko vam vaša tipična rutina nije ugodna, sada je prilika da je promijenite - npr. ustajte i liježite u skladu sa svojim bioritmom, ili provedite više vremena baveći se nečim za što inače nemate vremena (kreativne aktivnosti, čitanje). Treba se aktivno boriti protiv toga da vam čitanje novina i gledanje televizije postane glavna preokupacija. Čime se baviti? Evo ideja: higijena, kuhanje, vježbanje, radne i školske obaveze, ljubimci, druženje s ljudima online...

Ako vas je u kući 'previše'

U obitelji, dok djeca ne idu u školu, i ljudi ostaju doma, sama činjenica da su svi stalno zajedno dodatno će ili ublažiti ili pojačati emocije. Uspostavite dogovor oko dnevnih rutina (obroci, čišćenje, vježbanje, radne i školske obaveze).

Ključni savjet za obitelji: Dajte jedni drugima mjesta i vremena - pronađite vrijeme za aktivnosti koje radite zajedno (pripremanje jela, zajednički obrok, igranje, zajedničko vježbanje) i za aktivnosti kojima se svatko posvećuje sam (čitanje, vrijeme učenja ili rada, kreativnost, tišina, slušanje glazbe). Dobra ravnoteža odvojenog i zajedničkog vremena je neophodna – uz malo dogovora i organizacije može se provesti i u skučenom prostoru.

Tjelovježba i kretanje

Nedovoljno fizičke aktivnosti može izroditi puno dosade i frustracije, posebno kod inače aktivnih ljudi (osobito djece). Ustanovite rutinu tjelovježbe kakva god bila moguća - redovito vježbanje, preskakanje užeta, hodanje po stepenicama, čišćenje kuće, plesanje, vježbanje/razgibavanje vođeno online trenerima...

Još nekoliko savjeta:

Ukoliko ste u zatvorenom prostoru otvorite prozor i prozračite stan ili kuću, njegujte kućno bilje ili cvijeće na prozoru ili balkonu, koristite prirodne materijale za kreativne poduhvate - lišće, cvijeće, koru drveća, sjemenke, osigurajte ugodno mjesto za sjedenje pored prozora odakle ukoliko je moguće promatrajte ptice ili nebo, drveće ili male životinje..., savjetuje J. Mužinić Sabol na stranici Zagrebačkog psihološkog društva.

Ako ste tjeskobni ili depresivni, i patite od napada panike ili imate poteškoća - dogovorite si s obitelji ili prijateljima signal 'za upomoć', osigurajte da imate kontakt sa svojim terapeutom ako je moguće.