Priprema za sunce uključuje i pravilnu prehranu prije ljeta, jedan je od zaključaka online panel diskusije na temu zaštite kože tijekom ljeta u organizaciji dm-a, na kojoj su sudjelovali akademkinja Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice i glavni meteorolog HRT-a, Zoran Vakula.

Bitno je jesti hranu koja sadrži aktivne antioksidanse, jer oni pojačavaju imunološki potencijal kože, kao i njezinu otpornost na loš utjecaj UV zračenja. Također, aktivni antioksidansi omogućavaju koži bolju obnovu – pojasnila je tijekom panel diskusije akademkinja Šitum. Voće je izuzetno bogato antioksidansima, a tu se posebno ističu bobičasto voće kao što su borovnice, kupine, jagode, brusnice, maline i nar. Povrće koje je najbogatije antioksidansima su cikla, patlidžan, crvene paprike, prokulica i brokula. Ako je prehrana bogata antioksidansima, tijelo će se uspješno boriti i s mnogim bolestima.

Meteorolog Vakula naglasio je da koža nakon zime još nije dovoljno pripremljena za sunce, a upravo tijekom proljeća visina sunca naglo raste.

Zimi zrake nisu toliko okomite kao ljeti. UV indeks u našem dijelu Europe najjači je između svibnja i rujna, odnosno, između 11 i 16 sati. Zato stalno upozoravamo ljude da se u tom periodu ne izlažu pretjerano suncu – nadovezao se meteorolog Vakula.

Akademkinja Šitum savjetuje da kožu, kada smo na suncu, moramo mazati kremama koje štite od UVA i UVB zraka, a oni koji imaju kožu sklonu aknama i alergijama trebaju kupiti kremu koja je prilagođena upravo njima. Krema se, ističe, akademkinja, mora nanositi više puta tijekom dana.

Što se tiče količine kreme, na svaku ruku, lice, prsa i vrat treba nanijeti malo više od pola čajne žličice. Istodobno, na svaku nogu i leđa ide više od jedne čajne žličice – rastumačila je akademkinja Šitum kako najlakše odrediti količinu zaštitnog sredstva koju nanosimo.

Dodala je da svi moramo usvojiti takozvano fotoprotektivno ponašanje, koje podrazumijeva, primjerice, u kojem dijelu dana ćemo se izlagati suncu, kakvu odjeću ćemo nositi, ili čime ćemo se mazati i štititi. Dakle, cijeli sklop aktivnosti kojima je cilj sačuvati našu kožu od loših utjecaja sunca.

Porast je oboljelih od tumora kože svuda u svijetu, jer je unatrag nekoliko desetljeća došlo do znatnog oštećenja ozonskog omotača. Ipak, posljednja istraživanja su ohrabrujuća i kažu da se on lagano oporavlja – otkrio je Zoran Vakula.

Akademkinja Šitum dodatno je upozorila da ne smijemo zaboraviti da smo utjecaju sunca izloženi i kad smo u sjeni.

I kada se relaksiramo pod tendom, sunce utječe na našu kožu. Ono je opasno u svako doba godine, a zrake se reflektiraju i od pijeska, trave, najrazličitijih površina. Naša koža kratkoročno može pretrpjeti posljedice, ali dugoročno ona pamti sve čemu smo je izložili. Stoga, neka vam zaštita kože bude apsolutni prioritet – zaključila je akademkinja Šitum.

Cijelu zanimljivu dm-ovu online panel diskusiju možete pogledati ovdje: