Posebice ako se govori o studentima koji iz raznih hrvatskih regija dolaze studirati u veliki grad. Umjesto da uče, putuju i stječu poznanstva i kontakte za buduće poslovne odnose, mladi ljudi koračajući putem do diplome, nerijetko su inventar studentskih centara gdje provode vrijeme u potrazi za brzom zaradom kojom bi olakšali budžet svojoj obitelji. Priča je to kakvu je s nama podijelila Irma iz Slavonskog Broda, koja je u Zagreb stigla na studij prava.

‘Zagreb pruža više mogućnosti za zaposlenje i samorazvitak pa svi koji mogu, a i to je klub odabranih, studij započnu u Zagrebu, gdje osim fakulteta možeš birati i druge sadržaje pa i posao’, govori Slavonka koja je do treće godine fakulteta došla kombinirajući učenje i posao.

‘Život daleko od kuće je jako skup i težak. Od početka te tjera da misliš na stanarinu, režije, novac za hranu. Troškovi su tu čak i ako živiš u domu. U svakom slučaju, uz takav tempo fokus se prečesto s učenja prebaci na preživljavanje.' 

Iako će netko zasigurno komentirati da je studentima glavni zadatak učiti i ne misliti na zabavu, hrvatske svježe snage koje će sutra postati ekonomisti, znanstvenici i pravnici, upravo na tome zavide svojim inozemnim kolegama.

Budućnost nosi nadu

‘Imam osjećaj da je posljednjih godina studentima ipak nekako lakše. U vrijeme kad sam ja studirala kemiju, što nije bilo jako davno, nije bilo studentskih razmjena, nije bilo toliko stipendija. Bila sam odličan student i odmah po završetku na temelju toga dobila posao, ali kroz te godine studija uvijek sam morala birati – izlazak ili posao. Nikad mi se to nije činilo posve fer, posebno kad bih na kojekakvim znanstvenim skupovima upoznavala studente izvana koji su pričali živopisne priče o učenju na putovanjima i slično. Zvučalo je tako daleko i nestvarno’, tvrdi Dijana, mlada znanstvenica iz Požege.

Njezino stajalište natjerat će vas da se zamislite i zapitate: Je li istina da u Hrvatskoj, u kojoj školovanje slovi kao besplatno, mladi ljudi moraju birati između svojih potreba i strasti te želje za učenjem i novim iskustvima? Upravo je tako, kažu naši sugovornici, a među njima najglasnija je Sanja koja je tijekom svojeg studija promijenila najmanje deset studentskih poslova, zbog čega fakultet nije završila u zadanom roku.

‘Kad je došlo vrijeme da se pokrene pitanje mojeg studija, još uvijek sam bila srednjoškolka. Moji roditelji su tada odlučili – cijela se obitelj prebacuje u Zagreb. Istina, presudile su i druge okolnosti, ali niska cijena školovanja bila je u vrhu ljestvice. Stigli smo tu, no svejedno sam imala osjećaj da studiram u stranom gradu. Roditelji su se borili da uspostave normalan život u Zagrebu, a ja sam svaki slobodan trenutak koristila da zaradim za odjeću, putovanja… Studij prava je jako zahtjevan i uz puno učenja nije mi preostajalo puno slobodnog vremena, no da sam ga imala više i da nisam morala stalno nešto raditi…’ priča Sanja s nostalgijom, koju smo probudili spomenuvši i da njezine kolege s druge godine fakulteta od ove godine mogu aplicirati za stipendiju zaklade Novo sutra te da se mogu osigurati s 1500 kn svakog mjeseca, sve do kraja studija. Ako, naravno, prosjek od minimalnih 4,0 zadrže od trenutka dobivanja stipendije pa do kraja školovanja. Stipendija, točnije njih 20, dodijelit će se mladim Slavoncima koji studiraju bilo gdje u Hrvatskoj.

Novac kupuje bezbrižnost

‘Prosjek 4.0 nije nedostižan (ovisi koji fakultet studiraš). Još ako ti nakon toga ponude i posao…’ komentirala je Sanja.  

‘Naravno da bi se lakše učilo uz mjesečnu stipendiju jer bi ona bila glavni motiv i pokretač za dodatni napor. Da sam ja imala tu mogućnost koja se prije najčešće davala studentima tehničkih fakulteta, ne bih mislila o pokrivanju stana i režija. Mislila bih samo na učenje i osjećala se slobodnije’, tvrdi Irma, naša sugovornica s početka teksta. Da mogu vratiti vrijeme, kažu obje djevojke, odmah bi aplicirale za stipendiju zaklade Novo sutra jer osim po tome što su Slavonke u Zagrebu, odgovaraju i kriteriju dobrog prosjeka.

‘Biti student i imati mjesečno 1500 kn sigurnih prihoda… Pih, za nas je to velika lova!’ smiju se djevojke, maštajući što bi, da barem malko mogu unatrag, sve mogle s tim novcem. Izlet u Bratislavu, Budimpeštu, Prag... samo su neke od stvari kojima bi, kažu, upotpunile svoju kartu životnih iskustava ili bi eventualno naprosto skoknule na more i s prijateljicama po završetku ispitnih rokova prepričavale zgode i nezgode s protekle akademske godine. Znajući pritom da straha nema jer stipendija za izvrsnost čeka ih na istom mjestu i naredne godine...

ZAKLADA NOVO SUTRA OBJAVLJUJE NATJEČAJ ZA DODJELU 20 STUDENTSKIH STIPENDIJA ZA AKADEMSKU GODINU 2017./2018.

Studenti koji se prijavljuju na natječaj moraju imati prebivalište u jednoj od ovih slavonskih županija:

• Vukovarsko–srijemska, Osječko–baranjska, Požeško- slavonska, Brodsko-posavska ili Virovitičko-podravska.

Za natječaj mogu konkurirati studenti koji pohađaju studijske programe u području:

• PRIRODNIH ZNANOSTI: matematika, fizika, kemija;
• TEHNIČKIH ZNANOSTI: elektrotehnika, računarstvo, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, kemijsko inženjerstvo, strojarstvo te
• DRUŠTVENIH ZNANOSTI: ekonomija, pravo.

Konkurirati mogu isključivo studenti 2. godine fakulteta (koji u jesen 2017. upisuju 3. godinu).

Visina stipendije iznosi 1.500,00 kn, a isplaćuje se u 10 jednakih obroka tijekom godine. Kandidat koji prima stipendiju u ovoj akademskoj godini ima mogućnost ostvariti nastavak stipendiranja i u sljedećoj. Po završetku studija stipendisti su se dužni javiti nekom od trgovačkih društava ENNA grupe kako bi im se, u okviru potreba Grupe, ponudilo zaposlenje.

Prijava se obavlja isključivo putem online obrasca na ovoj stranici. Prilikom formiranja užeg kruga studenata koji konkuriraju na natječaju, studenti će biti pozvani da dostave dokumentaciju propisanu natječajem.

Molimo vas da pažljivo pročitate uvjete natječaja, a zatim ispunite obrazac prijave - novosutra.hr/upute-za-stipendiju/

Prijave su počele 20. 5. 2017.