No, za razliku od Sjedinjenih Država, gdje je u prosincu imao čak 16.370 lokala, u isto vrijeme u Europi ih je imao samo 2794. Europska zemlja s najviše Starbucksovih lokala je Velika Britanija - 911, slijedi Turska sa 676 i Francuska s 238. Istovremeno, u Europskoj uniji samo je pet zemalja u kojima nije prisutan: Estonija, Latvija, Litva, Slovenija i Hrvatska.

Starbucksovu kavu popularizirale su brojne televizijske serije i filmovi. Čitava vojska ljubitelja kave diljem svijeta svako jutro pijucka je iz velikih papirnatih čaša s poklopcem pri odlasku na posao. Ove čaše, koje su za yuppieje već više od tri desetljeća dio jutarnjeg modnog accessoirea, dokazuju da niti pijenje kave ne može izbjeći pomodne trendove.

Urbana središta velikih američkih gradova razvila su i trendovski latte lingo, rječnik kojim se ležerno 'ispaljuju' narudžbe za barom. Narudžbe su, dakako, to go ili 'za ponijeti', jer jedno od glavnih svojstava uspješnog mladog profesionalca mora biti stvarno ili prividno pomanjkanje vremena za sjedenje uz kavu. Narudžbom se ujedno može izraziti i kreativnost kojom se latte, cappuccino ili mocha mogu individualizirati.

Starbucks se naglo nakon Sjedinjenih Država proširio cijelim svijetom, posebno Azijom, pa čak i u kavi (ali ne i espressu) vrlo sklonim arapskim zemljama. No najteže ide u Europi. Naime dobar dio Europljana odavno je zaražen i razmažen nezamjenjivim okusom talijanskog espressa ili pak lokalnim varijantama pripreme te ritualima vezanim uz pijenje kave u raznim zemljama. Čaša od umjetnom masom 'obogaćenog' papira teško zamjenjuje šalicu.

No i to se posljednjih godina mijenja, ponajviše zbog mlađih konzumenata. S druge strane, u razgovorima s američkim turistima često se može čuti pohvala toga što kod nas nema Starbucksa, a mnogi od njih radije će se prilagoditi našoj kulturi ispijanja kave za stolom, s društvom. Dapače, i u SAD-u mnogi svjesniji kavopije radije se odlučuju za male, neovisne coffee shopove nego za veliki, skoro industrijski lanac.

Prvi Starbucks Coffee Shop otvoren je 1971. na tržnici Pike Place u Seattleu. Tada se u trgovini još nije kuhala kava, već samo prodavala u zrnu. U doba u kojem je kava iz supermarketa bila standard u Sjedinjenim Državama, prodaja svježe prženih zrna u specijaliziranoj trgovini bila je potpuno revolucionarni koncept. No upravo ta novotarija Starbucksu je donijela lidersko mjesto na tržištu - položaj koji ta kompanija uspješno održava ponajprije marketinškom strategijom u kojoj nemalu ulogu imaju i televizijske serije i filmovi.

Jedanaest godina poslije otvaranja prvog Starbucksa u Seattleu, u kompaniji se na mjestu direktora maloprodaje i marketinga zaposlio Howard Schultz. Iste godine on je boravio u Italiji te je otkrio ono što su naši 'tršćanski šoperi' otkrili desetak godina prije njega. Bio je impresioniran popularnošću espresso barova u Milanu, navadom koja odavno vlada Italijom i bez koje je nezamisliv život prosječnog Talijana. Poduzetni Schultz tada je smislio plan o stvaranju slične kulture coffee barova u Seattleu.

No njegovi šefovi, iako skloni pionirskoj ulozi uvođenja 'prave' kave u svakodnevni američki život, nisu bili previše entuzijastični. Ipak, sljedećih pola godine Schultz je proveo u pažljivom planiranju i napokon je 1984. dobio zeleno svjetlo osnivača kompanije da isproba svoj koncept coffee bara na lokaciji u centru Seattlea.

Uspjeli eksperiment potaknuo je Italijom zaraženog Schultza na osnivanje tvrtke pod imenom Il Giornale, u kojoj se se kuhala kava na bazi espressa, a pržio ju je Starbucks. Već 1987. stekli su se uvjeti da Il Giornale, uz pomoć lokalnih investitora, otkupi imovinu Starbucksa, čime je nastala Starbucks Corporation. Time je započeo današnji fenomen. Ostalo je povijest – povećanje mreže lokala, uvođenje novih proizvoda, širenje na Aziju, Bliski istok, Australiju, Europu…

Danas Starbucksovi lokali nude beskrajan niz vrsta kave, od kojih su mnoge sezonskog tipa ili posebne kolekcije, a više se ne toče samo u papirnate čaše (nekada su bile smeđe, sada su bijele), već i plastične, dok se mnoge vrste, koje nisu 'za van', poslužuju u keramičkim šalicama.

Već smo spomenuli latte lingo, koji se pri naručivanju uvriježio u Americi. Treba znati da Starbucks preporučuje da kupac najprije odluči o dozi espressa u svom napitku – jednostruki, dvostruki, trostruki ili čak četverostruki, ovisno o tome koliko jaku kavu želite. Nakon toga odaberete čašu, a postoje short, tall i grande. Treći korak bit će naznaka radi li se o uobičajenoj ili verziji kave bez kofeina i hoće li u njoj biti čokolade (mocha). Pred sam kraj, odaberete mlijeko koje želite, ako ga želite: non-fat, low-fat (2%), pravo vrhnje, sojino mlijeko ili što se već nudi. Na koncu trebate odabrati finish, odnosno ono što dolazi na vrh napitka – poput šlaga, karamele, kakaa, cimeta i slično.

Tek kad ovo dobro svladate, moći ćete ležerno, ali brzo (jer, trendovski, naravno da nemate puno vremena) 'ispaliti' svoju narudžbu.