Na tribini 'Netolerancija na laktozu' održanoj u Novinarskom domu, brojni posjetitelji imali su priliku od vrhunskih stručnjaka s područja gastroenterologije, pedijatrije i nutricionizma dobiti odgovore na pitanja i nedoumice vezane uz taj zdravstveni poremećaj s kojim se susreće pet posto europske i hrvatske populacije
Na samom početku naglašeno je da netolerancija na laktozu nije bolest, nego zdravstveni poremećaj, odnosno problem probavnog sustava.
Riječ je o smanjenoj sposobnosti probavljanja laktoze, odnosno mliječnog šećera, koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Nastaje kad organizam ne proizvodi dovoljno ili pak uopće probavni enzim laktazu, koji razgrađuje laktozu na jednostavnije šećere, uslijed čega laktoza dolazi u debelo crijevo nerazgrađena.
To može dovesti do karakterističnih simptoma nadutosti, grčeva, plinova i bolova u trbuhu koji se najčešće javljaju 30 minuta do dva sata nakon konzumiranja namirnica koje sadrže laktozu.
Međutim, iako se radi o zdravstvenom poremećaju koji se pravilnom prehranom može staviti pod kontrolu, netolerancija na laktozu može znatno utjecati na kvalitetu života. Prije svega, na kvalitetu života mogu utjecati neugodni simptomi koji se javljaju nakon konzumacije hrane bogate laktozom, ali i izbjegavanje tih namirnica u strahu od pojave simptoma, čime se organizam lišava prijeko potrebnih hranjivih tvari iz mlijeka potrebnih za pravilno funkcioniranje.
Predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Željko Krznarić u svom je izlaganju govorio i o dijagnosticiranju netolerancije na laktozu.
'Samodijagnoza se ne preporučuje jer čak svaka treća osoba koja smatra da ima netoleranciju laktoze, zapravo je nema. Stoga je potrebno posavjetovati se s liječnikom kako bi se utvrdila netolerancija na laktozu', rekao je.
Prof. Krznarić također ističe da u slučaju kad osoba sumnja da postoji problem netolerancije na laktozu, liječnik može preporučiti privremeno izbjegavanje unosa mlijeka i određenih mliječnih proizvoda kroz kraće vremensko razdoblje. Ako se u tom razdoblju simptomi povuku, u većini slučajeva nije potrebno raditi daljnje pretrage, već je potrebno prilagoditi prehranu problemu netolerancije na laktozu, u kojoj će i dalje biti zastupljeni mlijeko i mliječni proizvodi, ali sa smanjenim udjelom laktoze.
Upravo je promjena, odnosno prilagodba prehrambenih navika kod osoba kod kojih se dijagnosticira netolerancija na laktozu, rješenje ovog zdravstvenog stanja, smatra nutricionistica Mirja Jošić:
'Osiguravanje dovoljne količine hranjivih tvari poput kalcija, bjelančevina i vitamina od ključnog je značaja za osobe koje ne podnose laktozu zbog smanjenog unosa mlijeka i mliječnih proizvoda. Osim na tržištu dostupnih mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom laktoze, i pojedine druge namirnice poput ribe te određenog voća i povrća predstavljaju kvalitetan izvor navedenih nutritijenata potrebnih za uredno funkcioniranje organizma.'
Naglašeno je i da unos kalcija pridonosi održavanju normalnih kostiju te da je kalcij uz vitamin D potreban za normalan rast kostiju kod djece. Jošić je također naglasila kako je važna upravo rana prevencija dostatnim unosom kalcija iz mlijeka, budući da se osteoporoza, poremećaj gubitka koštane mase, prevenira u mlađoj, a ispoljava u kasnijoj životnoj dobi.
Inga Kesner Koren, direktorica razvoja proizvoda i regulatornih poslova Dukata, istaknula je da je Dukat uz već poznato trajno mlijeko Lagano jutro, na tržište lansirao i jogurt Lagano jutro sa značajno smanjenim udjelom laktoze.
'Jogurt Lagano jutro sadrži 98 posto manje laktoze u odnosu na standardni Dukat jogurt, kako bi bio lakše probavljiv. Iako sa značajno smanjenim udjelom laktoze, ovaj proizvod izvor je visokovrijednog kalcija, kao i standardni jogurti, koji ukupno predstavljaju nezamjenjiv izvor tog minerala potrebnog za održavanje normalnih kostiju.'
Pedijatrica prim. Alemka Jaklin Kekez na tribini je upozorila na pogrešno poistovjećivanje netolerancije na laktozu s alergijom na mlijeko, koja se očituje kao reakcija imunološkog sustava na bjelančevine koje doživljava kao neprijatelje.
Alergija se najčešće pojavljuje u prvoj godini života i pogađa od dva do sedam posto dojenčadi. Naglasila je da je netolerancija laktoze u dječjoj dobi češće sekundarna (stečena) te su u većini slučajeva potrebne samo prolazne mjere smanjenja unosa laktoze dok se ne riješi poremećaj koji je doveo do oštećenja crijevnih resica i nedostatka enzima laktaze.
Više o problemu netolerancije na laktozu potražite ovdje
