Humor je oblik komunikacije pa način na koji ga koristimo, kao i svi drugi oblici komunikacije, govori o tome kako doživljavamo sebe i druge. O nama mnogo govore i razlozi zbog kojih posežemo za humorom: da bismo stekli popularnost, iskazali zanimanje za druge, prikrili neugodu ili uznemirenost, da bismo nekoga zaveli. No često, i svjesno i nesvjesno, humor koristimo da bismo prikrili, ili nehotice otkrili, svoje prave osjećaje, piše portal Inside out. Tako osobe koje se često šale na vlastiti račun zbog, primjerice, viška kilograma time žele prikriti činjenicu da su ponekad nezadovoljne svojim izgledom. No zapravo će svojim komentarima samo otkriti koliko su nesigurne, upravo zbog svog izgleda.

U brojnim situacijama, humor je obrambeni mehanizam – ako se prvi našalimo na svoj račun, drugi to neće moći učiniti. U prijevodu, ponekad povrijedimo sami sebe samo zato da to ne bi mogao netko drugi… Ujedno, to je i neka vrsta priznanja: 'Da, da, znam da ne bih trebala/trebao jesti toliko nezdrave hrane. Ako je moguće, ne bih o tome'.

Pod krinkom humora
Stručnjaci za psihologiju humora tumače da humor, koji može biti i grub i agresivan, ne treba uvijek poistovjećivati s duhovitošću i vedrim raspoloženjem, koji pozitivno utječu na nas i naše osjećaje. Humor često može biti začinjen podsmijehom, ironijom i cinizmom pa činjenica da se svi smiju ne mora značiti da je nešto zaista smiješno. Vrlo često ljudi pribjegavaju humoru da bi prevladali neku neugodu, borili se protiv stresa ili tjeskobe. Ili se, kao u primjeru s početka, prave da su savršeno zadovoljni sobom i svojim izgledom. Ta vrsta neurotičnog humora signalizira da je riječ o osobi sklonoj samopodcjenjivanju, dakle nekome s niskom razinom samopouzdanja.

Ljudi koji su pod krinkom humora spremni ismijavati druge samo da bi se osjećali bolje koriste se agresivnim humorom. Riječ je o neprijateljski nastrojenim osobama uskih pogleda i punim predrasuda. Često su neosjetljive i neemotivne bez razvijenog osjećaja empatije. Zbog svega toga, nezadovoljni su i ne uspijevaju se dobro povezati s drugim ljudima.

Agresivni humor nije nam urođen
Humor otkrivamo u djetinjstvu, u obitelji, često u odnosu s braćom i sestrama ili bliskim rođacima. Najčešće se smijemo upravo u društvu, veoma rijetko kad smo sami. Članovi obitelji prvi nas počinju nasmijavati i prvi nam se smiju, zadirkuju nas, pa i rugaju nam se. Kako odrastamo, razvijamo vlastite načine iskazivanja humora: agresivni, povezujući, promatrački ili samopodcjenjivački humor. Naravno, moguća je i kombinacija spomenutih oblika, ovisno o situaciji, ali s vremenom će neki oblik prevladati, dijelom zbog genetskih, a dijelom zbog utjecaja okoline.

Agresivni i samopodcjenjivački stil humora nisu nam urođeni - češće ih preuzimamo, učimo od drugih i koristimo kao obrambene mehanizme. Humor koji koristimo da bismo se povezali s drugima i promatrački humor potječu iz naših ranih dana, kad nam je sve bilo igra i kad smo se jedino željeli zabavljati s drugima, smijati se s njima i njima.

Iako humor neće poništiti životne tegobe i stres, omogućit će nam da se s njima lakše nosimo. Sigmund Freud bio je opčinjen humorom. Prema njegovom vjerovanju, ljudi koriste humor da bi se lakše nosili sa svime što im je neugodno. Humor je neka vrsta oduška, način na koji se nosimo sa svijetom, s problemima, s neugodnošću, s nevoljkošću da se nekome suprotstavimo. Humor koristimo kad želimo progovoriti o nekim temama koje nas muče, poput smrti, bračnih problema, seksualnosti, autoriteta…, ali to ne možemo ili ne želimo napraviti izravno jer procjenjujemo da nije društveno prihvatljivo.

Smisao za tuđi smisao za humor
Suprotno agresivnom humoru koji prikriva osjećaje, psiholozi ističu samoiscjeljujući, ohrabrujući tip humora koji je čest u bolesnika i ljudi koji su preživjeli neku traumu, primjerice operaciju karcinoma. Za taj je oblik humora karakteristično da uvažava stvarnost i da mu meta nisu drugi – to je humor zbog humora koji uvijek traži nešto pozitivno, koji uočava svijetlu stranu života. U slučaju teško oboljelih osoba, smijeh je zaista lijek. Brojna su ispitivanja pokazala da smijeh, šale i vedrina poboljšavaju imunitet jer potiču tijelo na povećano stvaranje prirodnih antitijela protiv raznih bolesti.

U svakom slučaju, lijepo je imati smisao za humor. Ili barem smisao za tuđi smisao za humor… Umjesto ljutnje, kad osjetimo da smo predmet nečijih šala i podbadanja, bolje je nasmijati se, jer te šale više govore o osobi koja se šali na naš račun nego o nama.

Tekst je preuzet s portala za primijenjenu psihologiju insideout.hr