Krvna grupa je kategorizacija krvi prema sastavu antigena u njoj i rezus ili Rh faktora. Antigeni su vrsta proteina koji se nalazi na crvenim krvnim stanicama, a na temelju vrste antigena krv se razvrstava u tip A, tip B, tip AB ili tip 0.

Zadaća ovih antigena je aktivirati odgovor imunološkog sustava kad dođu u kontakt s tvarima koje našem tijelu nisu poznate, kao što to mogu biti određene bakterije. Ista vrsta imunološkog odgovora može se dogoditi tijekom transfuzije krvi ako se krvna grupa davatelja ne podudara s krvnom grupom primatelja. U tom slučaju može doći do stvaranja ugruška, što može prouzrokovati potencijalno fatalne komplikacije.

Rh faktor je tvar koja se može također nalaziti na crvenim krvnim stanicama. Ukoliko imate Rh faktor, smatrate se Rh pozitivnim pa će uz tip vaše krvi stajati i znak '+', a ako nemate Rh faktor, smatrate se Rh negativnim i uz vaš tip krvi stoji znak '-'.

Rh faktor važan je u trudnoći jer ako se bebin Rh faktor ne podudara s Rh faktorom majke, može doći do reakcije majčinog imunološkog sustava kao da je alergičan na bebu. U težim slučajevima neusklađenosti Rh faktora može doći do bolesti poput anemije ili oštećenja bebinog mozga, a u najtežim slučajevima može biti i kobno. Srećom, ovu je neželjenu reakciju moguće izbjeći injekcijama.

Krvnu grupu prenose nam roditelji, no čak i ako njih oboje imaju istu krvnu grupu, ne mora značiti da ćete je imati i vi. Kombinacije su tu brojne, ali jedino što vam je uz tip krvi zapravo važno znati je koji tip krvi imate u slučaju da je morate primiti transfuzijom.

Ipak, možda postoji još jedan razlog zašto bi bilo dobro znati svoju krvnu grupu. Naime novije studije pronašle su povezanost krvnih grupa s rizikom za neke bolesti.

Srčani udar i srčane bolesti

Od osam glavnih krvnih grupa, ljudi s tipom 0 imaju najmanji rizik za srčane bolesti. Ljudi s tipovima AB i B izloženi su najvećem riziku, a razlog je gen ABO - on jedino nije prisutan u krvnoj grupi tipa 0. U područjima s visokom razinom zagađenja ljudi s genom ABO izloženi su većem riziku od srčanog udara od ljudi koji nemaj ovaj gen.

Gen ABO može povećati rizik od koronarne arterijske bolesti, pokazala je studija Škole javnog zdravlja s Harvarda, a ovo stvrdnjavanje i sužavanje arterija može dovesti do srčanog udara.

Osim srčanog udara, postoji rizik od venske tromboze. Krvne grupe A, B i AB u odnosu na krvnu grupu 0 imaju od 60 do 80 posto veći rizik od nastanka opasnih krvnih ugrušaka koji dolaskom u pluća mogu imati kobne posljedice.

Neka su istraživanja povezala krvne grupe A, B i AB s jačim upalama, čime se također može objasniti ova veza.

U studiji o arteriosklerozi, trombozi i vaskularnoj biologiji iz 2012. godine znanstvenici su pregledali više od dva desetljeća prikupljane vrijedne podatke 62.000 žena i 27.000 muškaraca. Krvna grupa AB u toj je studiji povezana s 23 posto većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, u usporedbi s tipom 0, dok je tip B povezan s 11 posto većim rizikom, a tip A s pet posto većim rizikom. Iako studija nije odgonetnula što bi moglo uzrokovati ovaj povišeni rizik, druga su istraživanja povezala krvnu skupinu A s višom razinom LDL ('lošeg') kolesterola, a tip AB s povećanjem upala. Oba ova stanja mogu povećati rizik od srčanih bolesti.

Međutim, ako ne pripadate krvnoj grupi 0, ne znači da vam je sudbina odredila srčani udar, ali na vama je da prilagodite životni stil faktorima rizika vezanim uz srce, poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Izbjegavajte visoko zagađena područja i vježbajte u zatvorenom. U prehrani prednost dajte voću, povrću, integralnim žitaricama, ribi i orašastim plodovima. Izbjegavajte pušenje, redovito vježbajte i ne zaboravite na redovite preglede kako bi vaš liječnik na vrijeme uočio bilo kakve znakove upozorenja o srčanim problemima.

Funkcije mozga i gubitak pamćenja

Gen ABO znanstvenici su povezali i s funkcijama mozga i gubitkom pamćenja pa ljudi s krvnim grupama A, B i AB u odnosu na ljude krvne grupe 0 imaju 82 posto veću vjerojatnost za razvoj kognitivnih problema i problema s pamćenjem koji mogu dovesti do demencije.

Jedan od mogućih razloga gubitka pamćenja je činjenica da krvna grupa može dovesti do visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola ili dijabetesa, a ova stanja mogu uzrokovati pogoršanje kognitivne sposobnosti i demenciju.

Neurološka studija provedena 2014. godine na 500 odraslih ispitanika s problemom kognitivne funkcije mozga pokazala je najveću zastupljenost krvne grupe AB. Ona je, u usporedbi s krvnom grupom 0, povezana i s većom razinom proteina zgrušavanja krvi, što kao posljedicu može imati nastajanje ugrušaka koji blokiraju dotok krvi u mozak i veći rizik za moždani udar.

Nedavna studija Sveučilišta u Vermontu, provedena na 30 tisuća ljudi, pokazala je da ljudi s krvnom grupom AB imaju 82 posto veću vjerojatnost od ostalih krvnih grupa za nastanak problema s razmišljanjem i pamćenjem koji vode u demenciju.

'Krvna grupa povezana je s bolestima poput moždanog udara, a temelj je u krvožilnom sustavu pa smo pomislili da bi problemi s krvožilnim sustavom mogli doprinositi i problemima s pamćenjem', objašnjava voditeljica tog istraživanja, dr. Mary Cushman, i dodaje kako se srećom pokazalo da je taj učinak malen.

Dr. Cushman napominje da je unatoč tome vrlo važno držati visoki tlak pod kontrolom, izbjegavati pušenje, zdravo se hraniti i održavati fizičku formu. Sve to može usporiti razvoj problema s pamćenjem, objašnjava Cushman i podsjeća da su za zdravlje i aktivnost mozga odlični čitanje, rješavanje zagonetki i društvena interakcija.

Ne treba zaboraviti i da su za održavanje kognitivne funkcije mozga vrlo korisni izbjegavanje velikog stresa i pravilan odmor od sedam do devet sati noćnog sna. Redovito posjećujte i svoga liječnika kako bi na vrijeme uočio rane znakove demencije.

Rak

Neka su istraživanja utvrdila i veću izloženost raku želuca ljudi s krvnim grupama A i AB, a osobe s ovim krvnim grupama, uz one tipa B, imaju i veći rizik za rak gušterače.

Na povećanje rizika za rak utječe puno čimbenika i znanstvenicima je velik izazov usredotočiti se na one kojima se treba ozbiljnije pozabaviti. Međutim više studija ukazuje na to da ljudi s krvnom grupom A imaju najveći rizik da obole od raka želuca.

Dr. Gustaf Edgren, profesor epidemiologije na švedskom Karolinska institutu, napominje da ljudi s krvnom grupom 0 imaju veću vjerojatnost za čir na želucu i dvanaestercu. Kako su rak želuca i peptički čir povezani s infekcijom bakterijom H. pylori, dr. Edgren vjeruje da je to povezano s različitom osjetljivošću na bakterijske infekcije povezane s krvnim grupama.

Po pitanju raka želuca, kaže dr. Edgren, malo toga možemo učiniti, a i rizik koji je povezan s krvnom grupom zapravo je premali da bi mogao značajnije utjecati. Ipak, naglašava ovaj znanstvenik, svi mi možemo, bez obzira na krvnu grupu, pokušati izbjeći tri najvažnija čimbenika koja povećavaju rizik za mnoge bolesti, a to su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i prekomjerna težina.

Gen ABO može imati ulogu i u povećanju rizika od raka pa ga znanstvenici povezuju i s drugim vrstama karcinoma, poput raka pluća, dojke, debelog crijeva, prostate, jetre i grlića maternice. Ovu korelaciju znanstvenici proučavaju više od 60 godina, a iako istraživanja i dalje potvrđuju povezanost, još uvijek nemaju konačno objašnjenje zašto taj gen može povećati rizik od obolijevanja od nekih vrsta raka.

Iako ne postoji način na koji biste bili sigurni da ćete izbjeći rak, postoji način na koji smanjiti rizik od njegovog nastanka, a općenito je koristan za zdravlje. Kao i u većini zdravstvenih stanja vezanih uz krvnu grupu, preporuka je prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom i peradi. Pomoći će i vježbanje te, naravno, izbjegavanje pušenja.

Dijabetes

U studiji iz 2015. godine, objavljenoj u časopisu Diabetologia, francuski su znanstvenici pregledali zdravstvene podatke više od 82.000 žena i otkrili veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa tipa 2 kod onih s krvnom grupom A i B, u usporedbi s krvnom grupom 0.

Malarija

Ljudi s krvnom grupom 0 zaštićeni su od najopasnijeg oblika malarije što ga uzrokuje Plasmodium falciparum, parazit kojega prenose komarci. Pored ostalih štetnih učinaka, ovaj parazit uzrokuje nakupljanje crvenih krvnih stanica u kapilarama, što kao posljedicu ima teška oštećenja tkiva. U potrazi za uzrokom ove urođene zaštite, švedski su znanstvenici proučavali specifičan protein koji luči ovaj parazit što uzrokuje malariju i otkrili da se on čvršće veže za crvene krvne stanice tipa A, nego za tip 0. Otkriće je objavljeno 2015. godine u časopisu Nature Medicina.

Stres

Osobe s krvnom grupom A mogle bi biti izloženije stresu jer imaju povećanu razinu kortizola, hormona stresa u tijelu.

COVID-19

Ljudi s krvnom grupom A, sugerira istraživanje kineskih znanstvenika, mogli bi biti osjetljiviji na viruse, a krvna grupa 0 možda pruža veću zaštitu od njih. Studija je rađena u Wuhanu, gradu koji je u svijetu postao poznat kao mjesto u kojem su zabilježeni prvi slučajevi nove bolesti COVID-19 koja je paralizirala cijeli svijet.

Objavljena je na internetu i još nije validirana, a znanstvenici su u njoj proučili krvne grupe 2173 osobe s dijagnozom COVID-a 19. U općoj populaciji te regije tip A zastupljen je 31 posto, tip B 24 posto, tip AB devet posto, a tip 0 34 posto. Kod osoba zaraženih virusom SARS-CoV-2 zastupljenost krvne grupe A iznosila je 38 posto, tipa B 26 posto, tipa AB 10 posto, a tipa 0 25 posto.

Usporedbom ovih podataka znanstvenici su zaključili da krvna grupa A, u usporedbi s ostalim krvnim grupama, ima značajno veći rizik da oboli od COVID-a 19, dok krvna grupa 0 ima značajno niži rizik od zaraznih bolesti u krvnim grupama koje ne obuhvaćaju tip A.

Kako zdravstveni stručnjaci tumače ovu studiju?

Znanstvenici upozoravaju na opasnosti tumačenja ove studije jer prilagodba načina života prema krvnim grupama u trenutnim uvjetima može biti kontraproduktivna.

'Ovi rezultati nikako se ne smiju upotrijebiti za ublažavanje ozbiljnih mjera opreza koje svi moraju poštivati, bez obzira na krvnu grupu', kaže dr. Mary Cushman, profesorica hematologije na Medicinskom fakultetu Larner College Sveučilišta u Vermontu.

'Ljudi se na društvenim mrežama pitaju trebaju li oni s krvnom grupom 0 biti oni u obitelji koji trebaju obavljati kupovinu. Nikako ne želimo da ljudi misle da su zaštićeni krvnom grupom i da ne moraju poduzimati mjere opreza jer su krvna grupa 0', izjavila je dr. Cushman za časopis Healthline.

Savjeti za prevenciju koronavirusa

Dr. Patricia Foster, profesorica mikrobiologije na Sveučilištu u Indiani, kaže kako je ovo zanimljiva studija, ali ipak treba jaču provjeru. 'Mogu li pokazati veće brojke i sveobuhvatniju studiju, ovo je sigurno nešto na što treba obratiti pažnju', kaže za Healhtline dr. Foster.

Dr. Cushman kaže kako su korištene metode uglavnom prikladne, ali podsjeća da studiji još uvijek nedostaje cjelovita recenzija. 'Oni tumače specifične nalaze za određene krvne grupe, ali mislim da je suština to što su uočili da ljudi s krvnom grupom 0 imaju manji rizik za infekciju od svih ostalih krvnih grupa. To je vrlo uvjerljivo i rezultati nimalo ne iznenađuju jer otprije znamo da krvna grupa igra važnu ulogu i u drugim okolnostima te s drugim virusima', dodaje dr. Cushman.

Dr. Foster navodi primjer povezanosti krvnih grupa s crijevnim bolestima poput norovirusa. 'Norovirus ima jasan biološki razlog zbog kojeg krvne grupe čine razliku. On ustvari za vezanje na stanicu koristi šećere na njenoj površini', objašnjava dr. Foster.

Općenito, ljudi koji ne stvaraju H1-antigen i oni s krvnom grupom B imaju tendenciju biti rezistentni, dok su ljudi s krvnim grupama A, AB, ili 0 skloniji razbolijevanju.

Na koncu svega, kaže dr. Cushman, ne znamo kako bismo mogli iskoristiti ovu informaciju u sprječavanju ili liječenju infekcije. Ne bih, recimo, zdravstvenim djelatnicima s krvnom grupom 0 ublažavala mjere opreza jer to ne znači da su imuni. Svi i dalje trebaju prati ruke, držati se socijalne distance i pridržavati se svega što preporučuju stručnjaci za javno zdravstvo', zaključuje Cushman.

Kako pravilno prati ruke