Oko novog koronavirusa još je jako puno nepoznanica, a jedno od pitanja koje treba biti dublje ispitano je i kako se on prenosi putem zraka. Neke naznake o ovom pitanju ponudila je nedavna preliminarna studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, u kojoj su znanstvenici proučavali koliko dugo koronavirus opstaje na površinama poput čelika ili plastike, ali i koliko se u obliku aerosoliziranih čestica zadržava u zraku.

Aerosolizirane čestice su u osnovi mikroskopske veličine, a nastaju kad zaražena osoba izbaci tekućinu koja sadrži virus pa ona prione uz prašinu ili vlagu u okruženju. Otkriveno je da čestice koronavirusa na ovaj način mogu ostati lebdjeti u zraku do tri sata prije nego padnu i uhvate se za novu površinu.

Mjesta za paniku ipak nema, jer spomenuta studija je provedena u vrlo kontroliranom laboratorijskom okruženju. Kako su znanstvenici objasnili za Huffington Post, vjerojatnost da prosječna osoba virus susretne u ovom obliku je mala. Virus ne ostaje u zraku dovoljno dugo da bi predstavljao rizik za ljude koji nisu fizički u blizini nekoga zaraženog, a razlog za to je daleko veća težina kapljica koje nastaju kihanjem i kašljanjem, nego što je težina lebdećih aerosoliziranih čestica.

'Eksperimentalne aerosoli koje se koriste u laboratorijima manje su od onih koje nastaju uslijed kašljnja ili kihanja pa na razini lica u zraku ostaju duže nego što bi ostale teže prirodne čestice', objašnjava Carolyn Machamer, profesorica stanične biologije s Medicinske škole John Hopkins.

Međutim, ovaj fenomen ipak daje razlog za brigu zdravstvenim djelatnicima, jer se aerosolizirane čestice mogu lako formirati u medicinskim uvjetima tijekom intubacije ili postupaka poput oživljavanja (CPR). Zbog toga je odgovarajuća zaštitna oprema, u koju se ubrajaju i kvalitetnije respiratorne maske, tako važna za ljude koji su najizloženiji ovoj pandemiji.

Savjeti za prevenciju koronavirusa

Linsey Marr, stručnjakinja za prijenos virusa aerosolima iz tvrtke Virginia Tech, slikovito je za New York Times usporedila prijenos koronavirusa zrakom s dimom cigarete. Prema riječima ove znanstvenice koja nije bila uključena u navedenu studiju, štp ste bliže i ranije izloženi osobi koja je izdahnula dim cigarete, to ćete više osjetiti miris dima, a izloženost se smanjuje što ste udaljeniji i što je više vremena prošlo.

'Zvuči zastrašujućee, ali ako niste blizu nekome, razina kojoj ste izloženi vrlo je niska', prokomentirala je nalaze studije Marr.

Dakle, tijekom svakodnevne šetnje na otvorenom ne trebate se pretjerano brinuti da ćete pokupiti koronavirus u zraku.

Veću brigu umjesto zraku potrebno je obratiti površinama s kojima možete doći u kontakt, pa na primjer više pažnje trebate posvetiti tipkalu kojeg ćete dirati, nego o potencijalno kontaminiranom zraku kojega ćete u liftu udisati.

Respiratorne kapljice, još uvijek se vjeruje, najčešći su način prijenosa koronavirusa. Da se SARS-CoV-2 doista širio zrakom, stručnjaci vjeruju da bismo imali daleko više oboljelih od Covida-19 nego što imamo.

Zbog toga su mjere socijalneog distanciranja i samoizolacije toliko važne, jer što smo udaljeniji jedni od drugih, manja je vjerojatnost da žćemo doći u kontakt s virusom, bilo izravnim izlaganjem, diranjem površina ili preko aerosoliziranih čestica. Ne možete znati tko ili što može biti inficirano, a ispitivanja su dokazala da su prikriveni prenosioci bolesti bili ljudi koji nisu znali da su zaraženi.

Kako pravilno prati ruke

Najvažnije od svega, ne posustajte s pravilnim pranjem ruku! Jednostavno, neka vam to postane obvezna rutina svai put kad dođete kući, prije jela, nakon korištenja zahoda i kad god mislite da je potrebno.

Možda vam zvuči kao pretjerivanje, ali ozbiljno shvaćanje ovih mjera jedini su način za usporavnje širenja koronavirusa i poravnavanje krivulje koja prijeti kolapsom zdravstvenog sustava.