Hrana nikada nije izazivala toliko kontroverzi kao danas. Što je zdravo, a što nije? Jesu li GMO proizvodi štetni? Što odabrati – organske ili umjetno uzgojene namirnice? Pitanja je mnogo, a odgovori su brojni i zbunjujući. U takvim okolnostima vrlo je teško prognozirati prehrambenu budućnost, ali neki od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za hranu ipak su to pokušali učiniti.

Marion Nestle, nutricionistica i profesorica na sveučilištu New York, predviđa da će se u idućih 20 godina pojaviti dvije klase ljudi. 'Jedni će jesti industrijski prerađenu hranu koja će biti vrlo jeftina. Drugi će se pak hraniti skupljom hranom koja će biti lokalnog i organskog porijekla. Iskreno se nadam da će ovih drugih biti više te da će vlasti i sve nadležne institucije učiniti sve kako bi ljude educirale o važnosti zdrave prehrane', istaknula je Nestle za ugledni Time.

S njezinim se predviđanjima donekle slaže i Mark Bittman, kolumnist u New York Timesu i autor knjige 'How to Cook Everything'. 'Već sada u prehrani većine ljudi dominira nezdrava brza hrana. Nažalost, mnogim ljudima takva je hrana ukusna, omogućava im dovoljan unos kalorija, a i jeftina je. No nitko ne misli na njezinu nutritivnu vrijednost. Bojim se da će tako biti i u budućnosti', napominje Bittman. Smatra kako bi ljudi prednost trebali davati voću i povrću, a ne mesu, ali boji se ta su to za mnoge prevelike i gotovo nemoguće promjene.

Nešto optimističniji pogled na budućnost prehrane ima Stewart Brand, autor knjige 'Whole Earth Discipline: Why Dense Cities, Nuclear Power, Transgenic Crops, Restored Wildlands, and Geoengineering Are Necessary'. Prema njegovu mišljenju, dobra je vijest to što su ljudi postali svjesni važnosti zdravo uzgojenoga mesa: 'To bi mogla biti naznaka da se ljudi vraćaju prirodi i prirodnom uzgoju, a to je dobra vijest i za sve one koji se bave ratarstvom i stočarstvom. Budućnost bi onda bila u znaku povratka prirodi i zemlji pa ćemo možda svoje voće i povrće brati, a ne kupovati.'

I Bee Wilson, autorica popularne knjige 'Consider the Fork: A History of How We Cook and Eat', smatra kako će budućnost prehrane biti zapravo povratak prošlosti. 'Kuhanje u budućnosti izgledat će kao kuhanje u prošlosti. Koristit će se prirodni materijali čak i kod pribora za jelo… No mislim da će biti određenih inovacija ponajviše u načinu kupnje hrane, ali i uređaja na kojima se priprema hrana. Mislim da će mikrovalne pećnice zamijeniti, primjerice, parne pećnice… Uvjerena sam i da će u idućih 20 godina ljudi kupovati hranu putem interneta jer će im to štedjeti vrijeme', predviđa Wilson.

Daniel Patterson, šef kuhinje u nagrađivanom restoranu Coi u San Franciscu, ne smatra da je važna ušteda vremena. Naprotiv, on vjeruje kako je ključ bolje prehrane u kuhanju: 'Budućnost donosi promjene, a najbolje bi bilo da se te promjene očituju tako da ljudi više kuhaju. Mislim da bi bilo dobro kad bi svaki čovjek u prehrani imao manje mesa i manje prerađene hrane, a više zdravih namirnica koje se kuhaju… Tomu bi već danas trebalo početi učiti djecu. Važno je da svaki čovjek razmišlja što i kako jede.'

Edukacija o hrani i prehrambenim navikama važna je i Stevu Caseu, glavnom direktoru organizacije Revolution koja se bavi prehrambenom problematikom. 'Danas znamo da ono što jedemo kao i količina koju jedemo znatno utječe na naše živote. Ljudi se trebaju naučiti bolje birati kako bi bili zdraviji. Obrazovanje o hrani treba početi već u školama i to tako da se djeci nude zdraviji obroci, ali ih se jednako tako treba učiti sve o hrani. Ako tako postupimo već sada, onda će u idućih dvadeset godina slika prehrambenih navika izgledati bolje', ističe Case.

Sudeći prema odgovorima na pitanja o budućnosti hrane, vidljivo je da su čak i mišljenja stručnjaka podijeljena pa ne treba čuditi što je i većina ljudi danas zbunjena prilikom odabira namirnica i njihove pripreme. Budućnost prehrane očito nije lako predvidjeti, ali o njoj svakako treba pomno razmisliti jer način prehrane, kao što su i stručnjaci primijetili, itekako utječe na naše živote, i to ponajviše na zdravlje.