Sve je veći broj čak i mladih osoba koje obolijevaju od raka crijeva, a Sandra Mihaljević, dr. med., specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije, dio medicinskog tima Croatia poliklinike u Splitu, upozorava na ovaj gorući problem i zbog čega su preventivni pregledi iznimno bitni.

'Unatoč tome što preko 10 godina postoji i nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva odaziv i dalje nije zadovoljavajući. Preporuke su redovite preventivne preglede kolonoskopijom započeti između 45 i 50 godine života, a u slučaju pozitivne obiteljske anamneze i ranije, već od 40. godine života. Nažalost u porastu je pojavnost raka debelog crijeva među mlađima od 30 godina, tako da u slučaju pojave simptoma tipa bolova kod defekacije, dugotrajnih proljeva, novonastale promjene pražnjenja crijeva, tragova krvi u stolici kroz duži period, pozitivnog testa na okultno krvarenje, nejasne anemije ili manjka željeza, gubitka na težini, opće slabosti i kroničnog umora preporuča se kolonoskopiju uraditi i ranije', jasna je liječnica.

Kome se preporučuje gastroskopija

Zabrinjavajući je i podatak kako se u Hrvatskoj godišnje otkrije preko 3000 novih slučajeva, a preko 2000 ljudi umire od raka debelog crijeva.

'Gastroskopija se preporuča kod osoba s dugotrajnim bolovima u gornjem dijelu trbuha, osjećaja vraćanja kiselog sadržaja, žgaravice, smetnji gutanja, osjećaja zaostajanja hrane, dugotrajnih povraćanja osobito kod pojave krvi u povraćenom sadržaju, dugotrajnih proljeva, pojave crne stolice. Kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom preporuča se uraditi gastroskopiju 10 godina prije obolijevanja člana obitelji. Gastroskopija i kolonoskopija su ključne dijagnostičke metode koje omogućavaju rano otkrivanje patoloških promjena tipa upala, polipa ili raka. Trend u modernoj gastroenterologiji je implementacija umjetne inteligencije radi poboljšanja dijagnostičke točnosti i učinkovitosti. U kontekstu kolonoskopije to znači lakše uočavanje ravnih ili blago izdignutih prekanceroznih lezija, a ujedno se prema nekim istrazivanjima smanjuje rizik od propuštanja polipa za oko 50 posto. U našoj ustanovi dostupan je aparat s implementiranom umjetnom inteligencijom', objašnjava liječnica, inače članica Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Rak debelog crijeva je zloćudna bolest koja se u većem broju slučajeva može prevenirati pravilnom prehranom i zdravim načinom života, dodaje.

'Konzumacija namirnica tipa cjelovitih žitarica, mahunarki, sjemenki, orašastih plodova, povrća osobito kupusnjača poput brokule, cvjetače, kupusa, prokulice i voća osobito bobičastog (borovnice, maline, kupine, ribizl), nara, ribe, jogurta imaju protektivan učinak. S druge strane namirnice tipa crvenog mesa, suhomesnati proizvodi i prerađevine, prekomjerno uživanje alkohola, pušenje i debljina povisuju rizik za nastanak raka debelog crijeva', rekla je liječnica koja u svom poslu voli dnamičnost i napredak u dijagnostici i liječenju koje nose nove tehnologije i ciljana terapija, ali i to što je dobra anamneza, razgovor i uspostava povjerenja u odnosu pacijenta i liječnika i dalje među bitnijim stavkama uspješnog liječenja.

Mitovi o prehrani

Objasnila je i kako su vrlo česti uvriježeni mitovi vezani uz utjecaj prehrane na zdravlje probave, a za mnoge smo i sami čuli.

'Glavni mit je podjela hrane na zdravu i nezdravu, a zapravo se radi o nutritivno bogatoj i nutritivo siromašnoj hrani. Bitno je da je prehrana raznolika, uravnotežena i umjerena. Po mogućnosti da je 80 posto prehrane pravilno tako da možemo uzivati i 20 posto omiljene hrane koja mozda nije nutritivno bogata. Umjesto uskraćivanja pojedinih namirnica, a bez jasne medicinske indikacije, preporuka je posvetiti se unosu nutritivno bogatijih, raznovrsnih namirnica uz adekvatan unos tekućine, tjelovježbu, dovoljno sna...', savjetuje stručnjakinja.

Croatia poliklinika već gotovo dva desetljeća slovi za vrhunsku zdravstvenu ustanovu, koja je zahvaljujući svojem stručnom medicinskom timu, najmodernijoj tehnologiji i širokom spektru medicinskih usluga prvi izbor za mnoge koji traže medicinsku skrb u Hrvatskoj. Danas, Croatia Poliklinika posluje u devet regionalnih centara – u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli, Koprivnici, Osijeku, Varaždinu, Zadru i Dubrovniku– te okuplja vodeće stručnjake iz 22 različite medicinske discipline.