Danas je alkohol globalna pošast i, nažalost, sve više mladih se opija. Svi dobro poznaju djelovanje alkohola, a znanost nam može pomoći objasniti ono što u trenutku konzumacije alkohola naše tijelo proživljava. Možda vam upravo te činjenice pomognu da sljedeći put kada poželite posegnuti za časicom, barem dvaput promislite želite li to napraviti svome tijelu.

Upijanje

Čim dospije u krvotok, alkohol počinje djelovati na mozak. No, o tome što već imate u želucu ovisi kako će alkohol zapravo djelovati na vas. U uobičajenim okolnostima u krv preko želučane stijenke dospijeva tek 10 posto alkohola. Ostatak, onih 90 posto, puno brže ulazi u krvotok iz tankog crijeva.

Ako ste prije konzumacije alkohola dobro jeli, tada će ventil u donjem dijelu želuca, koji se još naziva i pilorus, ostati zatvoren. Hrana se tako zadržava u želucu jer je treba usitniti i pomiješati s probavnim sokovima. Tada se i alkohol dulje zadržava u želucu, pa je i njegovo djelovanje sporije. No, ako nema hrane, želudac nema potrebe zadržavati tekućinu (čitaj: alkohol) i ona brže prolazi i brže djeluje.

Nadalje, jaka pića imaju i jači utjecaj na tijelo. Razlog leži u činjenici da snažan alkohol iritira prije spomenuti pilorus u dnu želuca, pa taj ventil ostaje čvrsto zatvoren, a tako se odgađa trenutak kada će alkohol napustiti želudac. Kada se ventil napokon otvori i propusti alkohol, u želucu su već dva ili tri pića. Alkohol brzo prelazi u krvotok čim dođe do tankog crijeva. A čim je u krvotoku – vrlo brzo je i u mozgu.

Hrana prije alkohola

Istraživanja su pokazala da masna hrana potiče oslobađanje hormona koji odgađa pražnjenje želuca. Stoga čaša punomasnog mlijeka prije alkohola nije loša ideja.

Ako se prije alkohola pojede sendvič sa sirom, pomoći će bržoj razgradnji alkohola. Naime, bjelančevine i masnoće potiču stvaranje enzima koji ubrzavaju razgradnju alkohola. Ovako se tijelo brže rješava alkohola.

Mozak je najzahvaćeniji

Alkohol se prenosi po svim tkivima po tijelu, ali najsnažnije djeluje na mozak. Alkohol povećava količinu neurotransmitera koji se zove dopamin. On igra najveću ulogu u komunikaciji između moždanih stanica. Dopamin je najaktivniji u centru za užitak i upravo je zato prvi simptom pripitosti euforija. No, problem je što se obično želi još alkohola. Nakon dva-tri pića osjećate se odlično. No, tada kreće sljedeće piće, od kojeg vam se – spava. Postajete usporeni i teško vam se koncentrirati. Nakon toga, ako se još pije, alkohol remeti sve važnije dijelove mozga – centar za ravnotežu, regulaciju temperature i slično.

Alkohol je toksin i tijelo ga se želi riješiti. Oko pet posto alkohola izbacuju bubrezi. Isto toliko se izbacuje kroz pluća, izdisanjem.

Alkohol oduzima tijelu vodu, a najviše mozgu. Alkohol je diuretik, a to znači da mokraćom više tekućine izbacujete nego što unosite u organizam. Zbog tako izazvane dehidracije mozak se malo smanjuje i povlači u unutarnje stijenke lubanje, što izaziva bolno pulsiranje u glavi.

Alkohol mozgu oduzima i glukozu, koja je gorivo za mnoge važne procese koji se zbog toga prekidaju. Zato ste usporeni i bezvoljni nakon konzumacije alkohola.

Cure slabije podnose alkohol

Jedan enzim u želucu počinje razgrađivati alkohol i prije nego što on napusti želudac. No, ako ste ženskog spola, tog enzima imate manje nego muški spol. Ista stvar vrijedi i za jedan enzim u jetri. Dok jetra ne razgradi alkohol, on još uvijek ide krvotokom i djeluje. Zbog svega ovoga cure se brže napiju.