Kako je riječ o novom virusu, razumijevanje stručnjaka o načinu širenja koronavirusa još je ograničeno, ali neke smjernice o načinima kako se on prenosi, a kako ne prenosi, mogu ponuditi prema dosadašnjim saznanjima.

Ako mi se put križa s putem bolesne osobe, mogu li se razboljeti?

Uzmimo primjer prodavaonice namirnicama u kojoj se u istom trenutku kad i vi nalazi osoba zaražena koronavirusom. Što predstavlja najveći rizik da vas ta osoba zarazi?

Zdravstveni su stručnjaci složni u tome da imaju još puno toga za naučiti, ali za četiri čimbenika vjeruju da igraju neku ulogu u prenošenju zaraze:

• koliko ste blizu zaraženoj osobi
• koliko dugo ste bili blizu te osobe
• je li ta osoba na vas projicirala kapljice virusa
• koliko često dodirujete svoje lice

Također, što je više ljudi u trgovini, ili bilo kojoj drugoj situaciji, veća je šansa da ćete proći putem kojim je prošla zaražena osoba. Upravo je to razlog zbog kojega zdravstveni stručnjaci pozivaju, a stožeri i mjerodavne službe donose odluke o izbjegavanju gužvi. Zbog toga su otkazani svi skupovi, a na ulazak u trgovinu čekamo u redu dok netko od kupaca ne izađe.

Mjere zaštite od koronavirusa

Što je virusna kapljica?

Virusna kapljica je kapljica koja sadrži virusne čestice i 'prijevozno sredstvo' virusa. Virus je malena mikrobna čestica koja nosi određeni kod i koja se zakači na stanicu svog domaćina, preprogramira je tako da ga umnoži i trudi se prijeći na sljedećeg domaćina.

'To je njegov životni stil', objašnjava za New York Times Gary Whittaker, profesor virologije na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta Cornell.

'Virus sam po sebi ne može otići nikamo pa za prijevoz koristi kap sluzi ili sline', objašnjava Kin-on Kwok, profesor u Školi javnog zdravlja i primarne medicine Kineskog sveučilišta u Hong Kongu.

Te kapljice sluzi i sline izbacuju se iz usta ili nosa kok kašljemo, kišemo, smijemo se, pjevamo, dišemo i razgovramo. Ako ne pogode nešto na putu, obično slijeću na pod ili zemlju.

Istraživanja pokazuju da virus suspendiran u kapljicama manjim od pet mikrometara, koje nazivamo aerosoli, može ostati lebdjeti u zraku oko pola sata.

Kako bi virusi pristupili stanicama koje trebaju za kopiranje, virusne kapljice moraju ući kroz oči, nos ili usta. Neki stručnjaci vjeruju da su kihanje i kašljanje najvjerojatnije primarni oblici prijenosa virusa, no profesor Kwok upozorava da rizik može predstavljati razgovor licem u lice ili dijeljenje obroka s nekim.

S Kwokom se slaže i Julian Tang, virolog i profesor sa Sveučilišta u engleskom Leicesteru, koji s njim istražuje koronavirus.

'Ako osjećate miris onoga što je netko ručao, češnjaka, curryja ili slično, udišete ono što je taj netko izdahnuo, uključujući i bilo koji virus koji se nalazi u tom dahu', objašnjava Tang.

Razine virusa koji se zadržavaju u zraku nisu dovoljno visoke da bi predstavljale rizik većini ljudi. Međutim, tehnike koje kod njege bolesnika koriste zdravstveni djelatnici mogu stvoriti visoku razinu aerosola, zbog toga je važno da oni imaju odgovarajuću zaštitnu opremu.

Koliko blizu je preblizu?

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje držanje na udaljenosti od 2 metra od drugih ljudi kako bi se smanjila mogućnost infekcije. Ranije preporuke od jednog metra udaljenosti Svjetska zdravstvena organizacija označila je kao vrlo rizične ukoliko stojimo pored nekoga tko kašlje ili kiše.

Drugi zdravstveni stručnjaci pak naglašavaju da je u ovom ključnom trenutku, kad svijet još uvijek ima priliku usporiti prijenos koronavirusa, bilo koja udaljenost preblizu. Izbjegavanje svih osim ključnih interakcija među ljudima može pomoći u izravnavanju krivulje i zadržavanju broja oboljelih na razinama koje zdravstveni sustav može podnijeti.

Koliko vremena trebate biti pored zaražene osobe da biste se zarazili, još nije poznato, ali većina stručnjaka se slaže da više vremena predstavlja i veći rizik.

Može li se prepoznati zaražena osoba?

Ne nužno. Vrućica, kašalj, bol u prsima i kratak dah mogu signalizirati da je netko zaražen koronavirusom.

Međutim, sve je jasnije da ljudi koji ne pokazuju nikakve simptome mogu biti zarazni i zaraziti druge. U nekim slučajevima oni se kasnije mogu osjećati toliko loše da imaju potrebu zatražiti testiranje, otići u samoizolaciju, zatražiti liječenje i obavijestiti prijatelje, obitelj ili kolege o potencijalnom riziku. No postoje i slučajevi ljudi zaraženih s novim koronavirusom koji možda nikad neće osjetiti fizičku nelagodu koja če im nagovijetiti činjenicu da su možda predstavljali opasnost drugima.

Može li virus ostati aktivan na rukohvatima u javnom prijevozu, zaslonima na dodir i drugim površinama?

Može! Kad su se koronavirusom zarazili brojni posjetitelji budističkog hrama u Hong Kongu, gradski Centar za zaštitu zdravlja prikupio je i testirao uzorke, a pozitivnim na koronavirus pokazale su se slavine u toaletima i platneni prekrivači budističkih spisa.

Nedavna studija je pokazala da novi koronavirus može ostati tri dana aktivana na plastičnim i čeličnim površinama. Naručujete li dostave i pakete preko interneta, vjerojatno će vas utještiti spoznaja da karton nije najbolja podloga za koronavirus, pa se na njoj razgradio tijekom jednog dana. Na bakrenoj površini aktivnost je zadržao tek oko četiri sata.

Izgleda li neka površina kao čista ili kao prljava, potpuno je nevažno. Kihne li zaražena osoba i kapljica padne na površinu, osoba koja nakon toga dodirne tu površinu mogla bi je pokupiti. Koliko je potrebno od tog trenutka do zaraze, nije jasno.

Međutim, sve dok redovito peret ruke prije nego dodirujete lice, trebali biste se osjećati relativno sigurno, jer virusne kapljice se ne mogu apsorbirati kroz kožu.

Isto tako, koronaviruse je relativno lako uništiti. Korištenjem jednostavnog dezinfekcijeskog sredstva za čišćenje površina gotovo sigurno ćete razbiti osjetljivu ovojnicu koja maleni mikrob drži na okupu, čineći ga tako bezopasnim', objašnjava profesor Whittaker.

Marka ili vrsta sapuna kojim perete ruke, potvrdilo je nekoliko stručnjaka, potpuno su nevažni.

Treba li me brinuti susjedov kašalj?

'Ne postoje dokazi da virusne čestice mogu prodrijeti kroz zidove ili staklo', kaže dr. Ashish K. Jha, ravnatelj Harvard Global Health Instituta.

Važno je provjetravati prostorije u kojima boravimo, a dr. Jha rizičnijima smatra zajedničke prostorije.

'Zaraženi susjed mogao bi kihnuti na rukohvat u zgradi pa ako ga dodirnete, to bi bio prirodniji način da pokupite virus od svog susjeda', kaže Jha.

Može li se prenijeti intimnim kontaktima?

Ljubljenje definitvno može širiti koronavirus, reklo je nekoliko stručnjaka, a iako se koronavirusi obično ne prenose spolnim putem, WHO kaže da je u slučaju novog koronavirusa još prerano da bismo o mogli znati.

Koliko je sigurno jesti tamo gdje ima oboljelih od koronavirusa?

'Ako hranu priprema oboljela osoba ili se radi o restoranu s velikim prometom, ne može se isključiti rizik zaraze, ali zagrijavanje ili podgrijavanje hrane trebalo bi ubiti virus', kaže profesor Whittaker, a s njim se složio i dr. Jha ustvrdivši d općenito gledano hrana nije zabilježena kao mehanizam širenja virusa.

Mogu li kućni ljubimci biti sigurni uz nas u samoizolaciji?

Profesor Whittaker, koji je proučavao širenje koronavirusa kod životinja i ljudi kaže kako nije vidio nikakve dokaze da bi ljudi s koronavirusom mogli predstavljati opasnost za svoje ljubimce.

Simptomi koronavirusa i tko je u rizičnoj skupini