Mlade Šveđanke sve češće prihvaćaju trend društvenih medija koji slavi odustajanje od posla!

Vilma Larsson (25) prije je radila u trgovini mješovitom robom, staračkom domu i tvornici. Ali dala je otkaz prije godinu dana kako bi postala mlada kućanica i kaže da nikad nije bila sretnija, piše BBC.

'Moj život je lakši. Ne borim se. Nisam pod stresom', rekla je.

Njezin dečko radi na daljinu u financijama, a dok on dane provodi uz laptop, ona je u teretani, na kavi ili kuha. Par je odrastao u malim mjestima u središnjoj Švedskoj, ali sada puno putuju, a zimu provode na Cipru.

'Svaki mjesec daje mi plaću od svog novca koji je zaradio. Ali ako trebam još, pitat ću ga. Ili ako mi treba manje, ne trebam - samo uštedim ostatak', objašnjava Vilma.

Svoj životni stil dijeli na Instagramu, YouTubeu i TikToku, gdje je prikupila 11.000 pratitelja. Neke od njezinih objava imale su gotovo 400.000 lajkova, iako kaže da ne zarađuje od svog sadržaja.

Pritom koristi hashtagove hemmaflickvän i hemmafru (djevojka koja ostaje kod kuće kao domaćica) i opisuje se kao 'nježna' djevojka - ona koja odabire 'ženstveniji' način života umjesto da se fokusira na karijeru.

Životni stil 'nježnih' djevojaka mikro je trend na društvenim mrežama u različitim dijelovima svijeta od kasnih 2010-ih. Ali u Švedskoj - iza koje je pet desetljeća politike osmišljene za promicanje kućanstava s dva prihoda - nedavna popularnost tog koncepta izazvala je iznenađenje i podjele.

Tko su 'nježne' djevojke

Ungdomsbarometern, najveće godišnje istraživanje o mladima u Švedskoj, stavilo je u središte nacionalne pozornosti one koji su prihvatili trend 'nježnih' djevojaka prije godinu dana, kada su od mladih u dobi od 15 do 24 godine zatražili da predvide trendove za 2024. godinu.

Druga studija, koju je Ungdomsbarometern objavio ovog kolovoza, sugerira da to čak postaje težnja među mlađim učenicama, pri čemu se 14 posto djevojčica od sedam do 14 godina identificiralo kao 'nježne' djevojčice.

'Radi se o odmicanju od ideala 'šefice' koji smo vidjeli dug niz godina zbog vrlo, vrlo visokih zahtjeva za uspjeh u svakom aspektu života', objašnjava Johanna Göransson, istraživačica koja je sudjelovala u tom istraživanju.

Nema službenih podataka o broju tih 'nježnih' djevojaka koje su potpuno napustile posao i žive od plaće svojih partnera poput Vilme, a Göransson kaže da one vjerojatno čine mali udio.

No to je svejedno postalo glavna točka razgovora u Švedskoj, od mišljenja u novinama do panel rasprava u Almedalenu - velikom godišnjem međustranačkom političkom događaju - i na švedskoj javnoj televiziji. Gudrun Schyman, suosnivačica i bivša čelnica švedske feminističke stranke Feministiskt initiativ, kaže da je sudjelovala u nedavnim raspravama o tom pitanju. Ona vjeruje da su ideje o tome da žene žive od zarade svojih partnera 'vrlo opasne' i 'korak unatrag' za ravnopravnost spolova.

Drugačiji način života

Schyman tvrdi da su mladi Šveđani bili pod utjecajem desničarske koalicijske vlade u zemlji, koja surađuje s nacionalističkom strankom Švedski demokrati, ali i 'šireg razvoja' populizma u Europi i Sjedinjenim Državama.

Ona također smatra da postoji nedostatak svijesti o životu u Švedskoj prije nego što su prihvatili politike osmišljene za promicanje rodne ravnopravnosti, poput subvencionirane skrbi o djeci i zajedničkog roditeljskog dopusta.

'Djevojke danas nisu svjesne toga koliko su se žene morale boriti za svoja prava - pravo na rad, pravo na plaću i pravo na ekonomsku neovisnost', dodala je.

No na drugom kraju političkog spektra, stranka Švedskih demokrata pozdravlja trend 'nježnih' djevojaka.

'Mislim da bi ljudi trebali sami odlučivati ​​o svom životu. I ako imate ekonomsku mogućnost za to da živite od partnerovih prihoda, onda je to dobro za vas. Još uvijek živimo u zemlji sa svim mogućnostima za karijeru. I dalje imamo sva prava, ali imamo pravo izabrati to da živimo tradicionalnije', kaže Denice Westerberg, nacionalna glasnogovornica mladeži te stranke.

Osim ideoloških rasprava, rasprave su se usredotočile na društvene i kulturološke čimbenike koji bi mogli utjecati na mlade žene da napuste posao - ili da barem teže 'mekšem' načinu života.

Nitko ne želi stres ili burnout

Istraživanje Ungdomsbarometerna sugerira porast razine stresa među mladima, a Göransson vjeruje da bi trend 'nježnih' djevojaka mogao biti produžetak nedavnih globalnih trendova u svijetu rada, kao što je tzv. tiho odustajanje, koji potiče zaposlenike da se ne naprežu previše na poslu.

U međuvremenu se generacija Z (mladi rođeni između 1997. i 2012.) nalazi pod velikim utjecajem sadržaja s društvenih medija koji slave slobodno vrijeme, a ne ciljeve u karijeri.

'Posao se zapravo ne ističe toliko ako pogledate sadržaj o životnom stilu na društvenim mrežama - puno se više toga objavljuje o npr. tjelovježbi, putovanjima, slobodnom vremenu... A ako je to slika koju mladi ljudi imaju o tome kako izgleda normalan život, onda naravno možda niste toliko oduševljeni time što trebate provoditi osam sati dnevno u uredu', objašnjava Göransson.

No možda je najveća tema za razgovor je li taj trend odgovor na ograničenja švedskih politika rodne ravnopravnosti.

Uz Sloveniju, Švedska ima najveći udio zaposlenih majki u Europi, ali vladine statistike pokazuju da žene u heteroseksualnim odnosima još uvijek obavljaju veći dio kućanskih poslova i brige o djeci u odnosu na muškarce.

Vilma, koja u budućnosti želi imati djecu, kaže da je svoju odluku da postane 'djevojka koja ostaje kod kuće' donijela i kao djelomičnu posljedicu gledanja toga koliko se žene starije od nje bore s time da usklade karijeru i obiteljski život.

'Mislim da se mnoge žene osjećaju kao da su pregorjele zbog svog posla. I samo mislim na svoju majku i njezinu majku, svoju baku i svoju sestru, na sve. Uvijek su pod stresom', rekla je Vilma.

Peter Wickström, voditelj odjela za praćenje i analizu politike u švedskoj Agenciji za ravnopravnost spolova, koju financira država, također vjeruje da se trend 'nježnih' djevojaka može promatrati kao 'racionalna reakcija' na percipirane zahtjeve koje doživljavaju mlade žene.