Svi smo čuli za dobri i loši kolesterol, za dobre i zločeste masti, za omega-3, no malo čije znanje ide dalje od toga da treba jesti više plave ribe, a manje kobasica.

Da je opasno izbjegavati masti, najlakše ćemo vas uvjeriti činjenicom da od svih organa u našem tijelu najviše masti sadrži mozak. Masti su 'gorivo' i to im je najpoznatija uloga (daju energiju potrebnu za osnovne tjelesne funkcije i svakodnevnu aktivnost). Međutim, zaslužne su za još puno toga: oblažu unutarnje organe pa ih tako štite od udaraca, ozljeda i oštećenja, ulaze u sastav svih staničnih membrana, služe u proizvodnji nekih hormona (anoreksične žene i djevojke nerijetko gube menstruaciju), tijekom probave sprečavaju nagli rast šećera u krvi, prenose tijelom neke vitamine (A, D, E i K), na određeni način štite jetru, srce i bubrege, čuvaju tijelo od temperaturnih šokova kada se u okolini naglo promijeni temperatura te sudjeluju u procesu zadržavanja kalcija u zubima i kostima (to je povezano s prijenosom vitamina D).

Mnogi koji žele smršaviti klone se masne hrane, što je donekle u redu. No, uskoro će ustanoviti da su pojačano gladni i može se desiti da u konačnici pojedu više kalorija nego da u prehrani zadrže razumne količine masti, posebno onih koje nazivamo zdravima. To nije neobično ako znamo da masti hrani daju bolji okus, a nama duži osjećaj sitosti.

Masti se razlikuju po kemijskom sastavu – dijelimo ih na zasićene i nezasićene (unutar kojih postoje još detaljnije podjele). Načelno, zdravije su masti biljnog nego životinjskog porijekla. No i tu postoje iznimke: plava riba izvor je vrlo zdravih omega-3 masnih kiselina. Od biljnih izvora zdravih masti posebno se preporučuju maslinovo ulje i masline, kikiriki, avokado i lanene sjemenke. Iz prehrane bi trebalo izbaciti, ili bar značajno smanjiti: klasični margarin, maslac i vrhnje za kuhanje. Margarin jest namirnica biljnog porijekla, no ulje se u klasični margarin pretvara procesom hidrogenizacije, tijekom kojeg nastaju tzv. transmasne kiseline koje se smatraju najštetnijim masnoćama. Ipak, dobro pogledajte etiketu: skuplji margarini danas su dobiveni drukčijim tehnološkim procesima i neki od njih uopće ne sadrže transmasne kiseline.

Dapače, nekim margarinima bez transmasnih kiselina dodani su i fitosteroli, koji dokazano snižavaju razinu lošeg kolesterola u krvi. Fitosteroli su tvari koje se prirodno nalaze u biljkama, međutim ima ih u toliko malim količinama da svakodnevnom prehranom ne možemo unijeti ni približne količine fitosterola koje bi mogle biti ljekovite. Zato je funkcionalna hrana s fitosterolima zdrava i može biti efikasan lijek u mnogim slučajevima blago povišenog kolesterola.

Ni sve domaće životinje nisu jednako nepovoljne za prehranu: životinje sa slobodne ispaše i one koje su uzgojene 'na malo' i hranjene tradicionalno (uglavnom biljem uzgojenom na istom imanju), daju zdravije meso u odnosu na meso iste životinjske vrste uzgojene današnjim farmskim uzgojem na veliko, u malim prostorima i brzim tovljenjem.

Ipak, pravila nema – što veći broj ljudi razvija svijest i znanje o zdravoj prehrani, te što je veća kupovna moć stanovnika nekog grada ili države, to je i više zdravijeg mesa u trgovačkoj ponudi (količina kolesterola u mesu ovisi o pasmini životinje, načinu uzgoja i prehrani).

Omega-3 masne kiseline najdragocjenije su masnoće, vrlo važne za mozak i razvoj fetusa, a štite od nekih karcinoma, artritisa, kardiovaskularnih bolesti, depresije i demencije. Zato dodatnu pozornost treba posvetiti unosu omega-3 u prehrani djece, trudnica, dojilja, sportaša i posebice starijih ljudi.