Kićenje bora na Badnjak tradicija je bez koje ne možemo zamisliti blagdane, čemu se osobito vesele najmlađi, no mnogi su svoj bor već ukrasili kako bi što ranije osjetili čaroliju božićnih blagdana u svoje domove.

Ukrašavanje božićnog drvca u našim je krajevima preuzeto od germanskih naroda krajem 19. stoljeća.

Naime nakon Lutherove reformacije običaj ukrašavanja božićnog drvca u kršćanskom se svijetu najprije proširio među protestantima, no početkom 19. stoljeća prelazi granice tih zemalja i širi se na ostatak svijeta te postaje jedan od simbola Božića, a tako se od kraja 19. stoljeća taj običaj udomaćio i u našim krajevima.

Kad se radi o ukrasima dopušteno je sve i ovisi o osobnim preferencijama, no pri izboru lampica za bor, najbolje su LED opcije jer razvijaju manje topline. Dakako, u domu nikako nemojte koristite svijetleće ukrase namijenjene vanjskim prostorima, jer razvijaju puno više topline i mogu uzrokovati požar.

Čini se da, kad je u pitanju izbora božićnog drvca, nemamo puno što pogriješiti, no dobro je znati kako prepoznati i odabrati kvalitetno drvce te ga pravilno njegovati kako bi dulje potrajalo.

Iako se za drvce se uvriježio naziv bor, najčešće uzimamo zapravo smreke i jele. Kako ih razlikovati? Prva i glavna razlika je u tome da smreka ima iglice koje su oštre i bodu kada ih dodirnemo, dok su borove iglice, iako deblje, znatno mekše. Iglice jele su vrlo savitljive i oblih vrhova te ne bodu te, kao i kod bora, znatno manje opadaju. Ako se odlučite za smreku jer izgleda ljepše zbog svoje simetričnosti i gustoće morate imati u vidu da njezine iglice padaju u znatno većoj količini nego kod borov

Prema riječima Marina Buića, uzgajivača borova iz Siska, najizdržljivija je nordijska jela te je unazad nekoliko godina, kako kaže, najpopularnija.

'Mnogi biraju najčešće jelu, jer joj ne ispadaju iglice, ali silver borovi imaju intenzivniji miris i tu posebnu boju. Rekao bih da su podjednako traženi i umjetni i svježi borovi, no rekao bih da ljudi sad više traže svježa božićna drvca. Čak imamo i puno starih kupaca koji su imali umjetne borove, no sad se vraćaju kod nas', kaže M. Buić.

Što se tiče savjeta za održavanje bora kako bi nam što dulje trajao, dodaje da ga je prije unošenja u kuću, najbolje neko vrijeme držati na hladnom.

'Kad unesemo drvce idealan je stalak sa vodom. Bor bi trebalo zalijevati svaki drugi dan, i tu ne treba pretjerivati – oko decilitar i pol je sasvim dovoljno. Ako uzimate drvce u tegli odmah poslije blagdana treba ga presaditi, ako nije preniska temperatura. Dobro bi bilo dodati okolo humusa, preparate koji pospješuju rast ili gnojivo kako bi bolje rastao. Što je bor manji, naravno, veća je šansa za preživljavanje zbog korijena', kaže uzgajivač borova dodajući kako za jedan viši bor trebaju godine kako bi narastao.

Treba podsjetiti i na to da drvce treba držati dalje od izvora topline ili direktnog sunčevog svjetla jer ga to isušuje, zbog čega brže propada i pušta iglice, a ponekad poprimi i smeđu boju.