'Hrvatsko torakalno društvo' i 'Hrvatska kuća disanja', u povodu obilježavanja Svjetskog dana astme danas su u Zagrebu održali javnu stručnu tribinu s ciljem podizanja svijesti o problemima koje astma uzrokuje te potrebom za poboljšanjem zdravstvene zaštite oboljelih. Na tribini su izlagali uvaženi stručnjaci akademik Miroslav Samaržija, prof.dr.sc. Marko Jakopović, prof.dr.sc.Sanja Popović Grle, prof.dr.sc.Neven Tudorić, prof.edukac.reh.Ivica Belina ispred Koalicija udruga u zdravstvu te viša med.sestra. Sandra Karabatić ispred Udruge bolesnika 'Jedra'.

Prema raspoloživim podacima u Hrvatskoj posljednjih godina dolazi do značajnog porasta broja oboljelih od astme pa se procjenjuje da ih je danas u našoj zemlji gotovo 250 tisuća. U svijetu od ove bolesti pati oko 340 milijuna ljudi i najčešća je nezarazna bolest među djecom. Osnovni uzrok nastanka i uzroka oboljenja još nije potpuno jasan. Čimbenici rizika uključuju genetsku predispoziciju uz izlaganje česticama i materijalima koji nadražuju dišne puteve i uzrokuju alergijsku reakciju. Lijek za astmu ne postoji, ali je najbolji način prevencija I kontrola bolesti uzimanjem lijekova.

Prema riječima akademika Miroslava Samaržije, upravitelja Zaklade 'Hrvatska kuća disanja' astma je kronična upalna bolest dišnih puteva koja danas diljem svijeta pogađa milijune ljudi. 'Osobama koje boluju od plućnih bolesti, poput astme i KOPB-a prevencija, sustavno liječenje i spoznaja o samoj problematici su iznimno bitni. Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti dišnih putova čije je glavno obilježje bronhospazam koji izaziva pojavu osjećaja pritiska u prsima i nedostatka daha. Bolest je uzrokovana kombinacijom složenih i nepotpuno razjašnjenih okolišnih i genetskih čimbenika'.

Prof.dr.sc. Marko Jakopović istaknuo je želju organizatora Tribine da otvorenom komunikacijom i javnim izlaganjima potaknu ljude na dodatno informiranje o astmi. “Prvenstveno želimo educiratijavnost kako prepoznati i prevenirati plućne bolesti koje u sve većoj mjeri postaju pošast modernog doba. Nadalje, tu smo da adekvatnim savjetima i uputama ukažemo na najkvalitetnije metode držanja bolesti pod kontrolom. Primjerice, oboljeli nisu svjesni koliko često primjenjuju nepravilnu tehniku korištenja inhalera koji je najdjelotvornija terapija. Upravo taj vid terapije dovodi lijek izravno u pluća izbjegavajući učinke lijeka na ostale organe. Neodgovarajuće tehnike inhaliranja utječu na loš ishod liječenja – naglasio je prof. dr. sc. Marko Jakopović.

Ispred 'Hrvatskog torakalnog društva' izlagala je prof.dr.sc.Sanja Popović Grle . 'Većina bolesnika ima blagu ili umjerenu astmu. Ovi oblici bolesti mogu se kontrolirati postojećom dostupnomterapijom. Procjenjuje se da od teške astme boluje do 10% ukupne astma populacije, a navedeni bolesnici doživljavaju česte, teške napade. Teška astma, koja može biti jako iscrpljujuća, kao I potencijalno fatalna, često je nedovoljno dijagnosticirana, nedovoljno liječena te najčešće izostaje učinkovito liječenje farmakoterapijom. Osobe koje žive s astmom trebaju imati mogućnost voditi normalan život i zaslužuju najbolju njegu. Iako smo svjesni da su to dugoročni ciljevi, nepokolebljivi smo u svojoj predanosti poboljšanja skrbi za bolesnike astmom diljem svijeta. Najnovija znanstvena dostignuća ukazuju na rastući jaz između ishoda postignutih u kontroliranim kliničkim ispitivanjima i onih u stvarnom životu. Jedan od uzroka ovog nesrazmjera je kontinuirano oslanjanje na liječenje lijekom koji nastoji ublažiti simptome bez djelovanja na temeljni uzrok bolesti- upalu. Bolesnici i zdravstveni djelatnici i dalje se oslanjaju na kratkodjelujuće bronhodilatatore (SABA) koji, ne liječeći temeljnu upalu ostavljaju bolesnike pod rizikom od napadā koji se mogu spriječiti'.

Svjetski dan astme obilježava se svakog prvog utorka u svibnju s ciljem podizanja svijesti o astmi i poboljšanja zdravstvene zaštite oboljelih od astme širom svijeta.